{"id":10716,"date":"2016-06-07T08:27:33","date_gmt":"2016-06-07T06:27:33","guid":{"rendered":"http:\/\/mokrolive.info\/?p=10716"},"modified":"2016-06-07T08:28:50","modified_gmt":"2016-06-07T06:28:50","slug":"kako-je-srbija-postala-najveci-gubitnik-prvog-balkanskog-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mokrolive.info\/?p=10716","title":{"rendered":"Kako je Srbija postala najve\u0107i gubitnik Prvog balkanskog rata"},"content":{"rendered":"
Londonskim mirom potpisanim 30.maja 1913. okon\u010dan je Prvi balkanski rat (zapo\u010det 8.oktobra 1912) u kojem su Srbija, Crna Gora, Gr\u010dka i Bugarska iza\u0161le kao pobjednice nad Otomanskim carstvom, ali je ujedno osuje\u0107en strate\u0161ki plan o izlasku Srbije na more.<\/h5>\n

\"balkanski-rat-710x470\"<\/p>\n

Srbija je Londonskim ugovorom poslije Prvog balkanskog rata primorana da se povu\u010de sa primorja budu\u0107e albanske dr\u017eave, \u0161to je u srpskoj javnosti shva\u0107eno kao veliki neuspjeh, jer je strate\u0161ki cilj rata bio izalazak na more.<\/div>\n
\n

Londonskim mirom potpisanim\u00a030.maja 1913. okon\u010dan je Prvi balkanski rat (zapo\u010det 8.oktobra 1912) u kojem su\u00a0Srbija, Crna Gora, Gr\u010dka\u00a0i\u00a0Bugarska\u00a0iza\u0161le kao pobjednice nad Otomanskim carstvom, ali je ujedno\u00a0osuje\u0107en strate\u0161ki plan o izlasku Srbije na more.<\/p>\n

Pobjednice Prvog balkanskog rata, a Srbija prije svih,\u00a0nisu bile zadovoljne podjelom \u201cplijena\u201d\u00a0i novim me\u0111ama koje su u Londonu prekrajale velike sile.<\/p>\n

Cilj Kraljevine Srbije ulaskom u rat 1912. bio je\u00a0\u201cvra\u0107anje istorijskih oblasti\u201d, odnosno osvajanje Kosovskog vilajeta, izlazak na Jadransko more i zauzimanje dijela albanske obale,\u00a0\u0161to je srpska vojska, predvo\u0111ena kraljem\u00a0Petrom I Kara\u0111or\u0111evi\u0107em\u00a0i uz podr\u0161ku vode\u0107ih politi\u010dara i intelektualaca na \u010delu sa Jovanom Cviji\u0107em, i ispunila, osvojiv\u0161i ve\u0107i dio Albanije i formiraju\u0107i Dra\u010dki okrug.<\/p>\n

Dr\u017eavna granica je pro\u0161irena, pa su\u00a0u Srbiju u\u0161li Novopazarski Sand\u017eak, Kosovo i Metohija, kao i polovina Makedonije. Balkanski ratovi su otpo\u010deti sa namjerom da se velike sile stave pred svr\u0161en \u010din. Naravno, to je nosilo sa sobom veliki rizik kako se pokazalo u slu\u010daju Srbije.<\/p>\n

\"balkanski-rat-nove-granice-315x450_1\"<\/p>\n

Me\u0111utim, vode\u0107e zapadne zemlje, a na prvom mjestu\u00a0Austrougarska, otvoreno su se u Londonu usprotivile ja\u010danju Srbije koje bi bez sumnje uslijedilo zadr\u017eavanjem osvojenih teritorija.\u00a0Velike sile nisu \u017eeljele promjenu granica.<\/p>\n

“Uloga velikih sila je bila klju\u010dna prilikom stvaranja Londonskog mira” , obja\u0161njava za portal Ekspres.net istori\u010dar\u00a0Danilo \u0160arenac\u00a0i podsje\u0107a da su \u010dlanice Balkanskog saveza u rat protiv Otomanske imperije 1912. godine\u00a0u\u0161le protivno \u017eeljama najja\u010dih evropskih zemalja.<\/p>\n

“Svjetske sile su \u017eelele status quo, a ne promjene granica. Dakle, u samom startu postojao je rizik vezan za na\u010din na koji \u0107e velike sile reagovati kada do\u0111e do promjena na terenu.\u00a0Srbiji i drugim \u010dlanicama saveza niko ni\u0161ta nije ni obe\u0107ao. Postojao je balkanski me\u0111usavezni\u010dki ugovor, ali je bilo veliko pitanje da li \u0107e Austrougarska, Italija, Rusija ili Velika Britanija pristati na takve granice”,\u00a0ka\u017ee \u0160arenac.<\/p>\n

Londonskim mirom zacrtane su nove\u00a0granice izme\u0111u balkanskih saveznika s jedne, i otomanske dr\u017eave s druge strane, i uspostavljena je albanska dr\u017eava.<\/p>\n

“Srbija je Londonskim ugovorom\u00a0primorana da se povu\u010de sa primorja budu\u0107e albanske dr\u017eave. To je u srpskoj javnosti shva\u0107eno kao veliki neuspjeh, jer je strate\u0161ki cilj rata bio izalazak na more. Naravno, sa puno prava se mo\u017ee postaviti pitanje\u00a0\u0161ta je srpska vojska uop\u0161te imala da tra\u017ei u Dra\u010du ili Lje\u0161u\u00a0gde je od strane lokalnog stanovni\u0161tva tretirana kao okupatorska sila.\u00a0U slu\u010daju Albanije, do izra\u017eaja dolazi megalomanska ambicija srpske dr\u017eave,\u00a0\u0161to je uostalom bio slu\u010daj i sa drugim balkanskim dr\u017eavama. Bugarska, Gr\u010dka i Crna Gora su tako\u0111e gajile ogromna o\u010dekivanja kada je re\u010d o podjeli Otomanske teritorije”,\u00a0\u00a0ka\u017ee \u0160arenac.<\/p>\n

Srbija je najvi\u0161e izgubila Londonskim mirom.Ispostavilo se da je Srbija kao \u010dlanica pobjedni\u010dkog Balkanskog saveza\u00a0najvi\u0161e izgubila uplitanjem velikih sila u podjeli osvojenih teritorija.<\/p>\n

“Srbija jeste bila najve\u0107i gubitnik Londonskog mira, barem kada se uporedi s drugim hri\u0161\u0107anskim dr\u017eavama, \u010dlanicama saveza potiv Otomanske imperije. Me\u0111utim, gledano \u0161ire, najve\u0107i gubitnik bilo je Otomansko carstvo koje je ostalo bez gotovo bilo kakve teritorije u Evropi. S druge strane, nisu bili zadovoljni predstavnici albanskog nacionalnog pokreta jer je\u00a0definisana teritorija Albanije bila znatno manja nego \u0161to su to oni \u017eeljeli”.<\/p>\n

\"potpisnici_londonskog_mira\"<\/p>\n

Sagovornik Ekspresa smatra da je, bez obzira na gubitak u Albaniji, Srbija stavljanjem potpisa na mirovni ugovor u Londonu, ipak, mnogo postigla.<\/p>\n

“Dr\u017eavna granica je pro\u0161irena, pa su\u00a0u Srbiju u\u0161li biv\u0161i Novopazarski Sand\u017eak, Kosovo i Metohija, kao i polovina Makedonije. Balkanski ratovi su otpo\u010deti sa namjerom da se velike sile stave pred svr\u0161en \u010din. Naravno, to je nosilo sa sobom veliki rizik kako se pokazalo u slu\u010daju Srbije i albanskog primorja”.<\/p>\n

\u0160arenac ocjenjuje da Srbija u Londonu nije imala mnogo izbora i da bi suprotstavljanje i nepopu\u0161tanje diktatu velikih sila, a posebno Austrougarske, koja je insistirala na stvaranju Albanije, imalo mnogo ve\u0107e posljedice.<\/p>\n

“Borbenija struja unutar Habsbur\u0161ke monarhije samo je \u010dekala priliku za obra\u010dun sa Srbijom, pa bi protivljenje Srbije predstavljalo odli\u010dan izgovor. Srpska vojska nalazila se na Kosovu, Makedoniji i Albaniji, pa bi njen dolazak na Drinu i Savu bio te\u0161ko izvodljiv. Isto tako, ne treba zaboraviti da u slu\u010daju sukoba Kraljevina Srbija ne bi mogla da ra\u010duna na podr\u0161ku niti jedne velike sile. Popu\u0161tanje Austro-Ugarskoj predstavljalo je savr\u0161eno racionalnu odluku. To je shvatao i crnogorski kralj Nikola, koji je, nakon po\u010detnog protivljenja, ipak naredio napu\u0161tanje Skadra”,\u00a0ukazuje istori\u010dar.<\/p>\n

Pristanak Srbije na zahtjeve sila u Londonu \u0160arenac ne vidi kao propu\u0161tenu priliku za stvaranje tzv. Velike Srbije.<\/p>\n

“Kraljevina Srbija je morala da pristane na Londonski ugovor i ne mislim da je on bio lo\u0161e rje\u0161enje za tada\u0161nju Srbiju. Kada je rije\u010d o Velikoj Srbiji, ta vrsta teritorijalne ambicije je gotovo uvijek podrazumjevala dolazak srpske vojske u Bosnu i Hercegovinu kao i tada\u0161nju ju\u017enu Ugarsku. Imaju\u0107u u vidu takve \u017eelje tada\u0161nje srpske elite,\u00a0\u010dak i maksimalno uva\u017eavanje srpskih dr\u017eavnih ambicija u Londonu 1913 ne bi bilo dovoljno”,\u00a0ocenjuje istori\u010dar.<\/p>\n

Zlo\u010dini\u00a0kao naplata za \u201cstare ra\u010dune\u201d<\/p>\n

Glavna tekovina Londonskog ugovora iz maja 1913. \u2013 me\u0111unarodno priznata Albanija, bez obzira na povla\u010denje srpske vojske iz okupiranog dijela, svoju nezavisnost ne duguje Srbiji, ocjenjuje na\u0161 sagovornik.<\/p>\n

“Ne mislim da Albanija duguje Srbiji svoj nastanak.\u00a0Jedan od razloga za \u017eurbu balkanskih dr\u017eava prilikom objave rata Otomanskoj carevini oktobra 1912. jeste i strah od ja\u010danja albanskog nacionalnog pokreta. Naime, u avgustu 1912. albanska elita je u Valoni definisala svoje zahtjeve kada je u pitanju autonomija Albanaca unutar Otomanske carevine. Bilo je jasno da \u0107e dobar dio njihovih zahtjeva biti prihva\u0107en. Formalno, Londonski ugovor jeste ovaj proces doveo do kraja”.<\/p>\n

Ipak, i Albanija je bila nezadovoljna dogovorom u Londonu na koji se i danas gleda kao na \u201cnepravednu odluku velikih sila da albanski narod pocjepaju na dva dijela”.<\/p>\n

“Kao i u slu\u010daju sticanja nezavisnosti drugih balkanskih dr\u017eava, odmah su se pojavili glasovi kako proklamovane dr\u017eavne granice u stvari nisu \u00a0prirodne\u00a0\u00a0ili \u00a0etni\u010dke\u00a0ili da cjepaju ili odvajaju narod na dva dijela.\u00a0Austrougarska je tra\u017eila za Albaniju Prizren i Pe\u0107,\u00a0ali je nakon protivljenja ruske strane ova teritorija, zajedno sa Debrom i Strugom, ipak predata Srbiji”.<\/p>\n

\"albanija-karikatura-710x607\"<\/p>\n

Balkanski ratovi su prvi put medijski pra\u0107eni jer su ratni reporteri izvje\u0161tavali sa frontova, a\u00a0svijet je, navodno, bio zgro\u017een izvje\u0161tajima o po\u010dinjenim zlo\u010dinima i “divljim Balkancima\u201c.\u00a0\u0160arenac isti\u010de da se istoriografije balkanskih dr\u017eava nisu gotovo upo\u0161te ozbiljno bavile ovim pitanjem.<\/p>\n

“Od pojave \u010duvenog\u00a0izvje\u0161taja Karnegijeve komisije 1914.\u00a0doma\u0107a nauka se pona\u0161a kao da taj izvje\u0161taj ne postoji. Me\u0111utim,\u00a0ovaj dokument jako precizno, poput kasnijih izve\u0161taja Ar\u010dibalda Rajsa, redom popisuje ratne zlo\u010dine svih strana u ovim ratovima. Jasno je da je ovaj rat bio karakteristi\u010dan i po pojavi istinske ratne propagande. Me\u0111utim, izvjesno je da su Balkanske ratove pratili brojni ratni zlo\u010dini.U gotovo svakom sa\u010duvanom dneviku srpskog vojnika iz ovog vremena pominje se neki incident sa muslimanskim civilnim stanovni\u0161tvom ili zarobljenicima. Otuda mo\u017eemo da pretpostavimo da izve\u0161taj Karnegijeve komisije nije puka propaganda ve\u0107 da bi njime trebali ozbiljno da se bavimo”.<\/p>\n

Tema koja se obi\u010dno zaobilazi kada se pominje Prvi balkanski rat su\u00a0zlo\u010dini srpske vojske nad albanskim stanovni\u0161tvom\u00a0koji su od pojedinih istori\u010dara okarakterisani kao “odmazda za sve \u0161to su Srbi pretrpili\u00a0pod Osmanskom vladavinom\u201d.\u00a0Na\u0161 sagovornik ne spori da je srpska vojska, koja se na\u0161la u nezavidnoj poziciji prodiru\u0107i kroz Albaniju, po\u010dinila zlo\u010dine nad albanskim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n

“Protivnik protiv koga se srpska vojska borila nije imao uniformu niti je po\u0161tovao druga pravila ratovanja. Nerijetko, lokalno stanovni\u0161tvo je vojsku do\u010dekalo kao okupatorsku silu.\u00a0Srpski odgovor na ovakvu situaciju bio je brutalan. Paljena su \u010ditava sela, uzimani su taoci ili je protjerivano stanovni\u0161to. Incidenti koji se pominju \u010desto uklju\u010duju i u\u010de\u0161\u0107e lokalnih hri\u0161\u0107ana. Mnogi me\u0111u njima jesu\u00a0koristili priliku da bi namirivali neke stare ra\u010dune\u201c ,\u00a0obja\u0161njava \u0160arenac kako su nastale lokalne poluregularne jedinice.<\/p>\n

Potisnuta istorija<\/p>\n

“Neki su se spontano priklju\u010divali srpskim \u010detni\u010dkim jedinicama. Upravo, ove poluregularne jedinice se \u010desto pominju kao vinovnici nasilja nad albanskim i uop\u0161te lokalnim stanovni\u0161tovm.\u00a0U mnogim gradovima srpska vojska je bila prinu\u0111ena da postavi stra\u017ee ispred ku\u0107a vi\u0111enijih muslimana kako bi sprije\u010dila napade na njihove domove. U tom smislu, svi ovi slu\u010dajevi nasilja sigurno su preno\u0161eni me\u0111u lokalnim stavni\u0161tvom Makedonije, Kosova ili Albanije. Kao takvi sigurno su uticali na formiranje odre\u0111enih negativih predstava o srpskoj vojsci i vlastima”,\u00a0\u00a0ka\u017ee \u0160arenac.<\/p>\n

\"danilo-sarenac\"<\/p>\n

Prvi i\u00a0Drugi balkanski rat \u00a0(29.jun -31.jul 1913) \u00a0blijedi su doga\u0111aji u istorijskom sje\u0107anju Srba, a\u00a0istorijski ud\u017ebenici mahom daju \u0161ture podatke o ratnim sukobima\u00a0u kojima je Srbija u\u010destvovala 1912. i 1913.godine, a koji su bili uvertira za Veliki rat.<\/p>\n

“Balkanski ratovi jesu zapostavljeni, i to na vi\u0161e na\u010dina. Najprije, njih je potisnuo Prvi svjetski rat, a potom i sve \u0161to je do\u0161lo kasnije. \u010cak i u vremenu izme\u0111u dva svjetska rata,\u00a0za Balkanske ratove je bilo rezervisano manje mjesto. Oni su vi\u0111eni kao po\u010detak cjeline nazvane ratovi za oslobo\u0111enje i ujedinjenje 1912-1918\u201d.<\/p>\n

Danas je na\u0161a slika svedena na par romati\u010dnih i idealizovanih epizoda. Rije\u010d je o slikama, poput Kumanovske bitke, koje su nastale jo\u0161 u vremenu Kraljevine Jugoslavije, a ponovo su postale aktuelne u Srbiji krajem 80-tih godina”,\u00a0\u00a0ka\u017ee \u0160arenac.<\/p>\n

S jedne strane, obja\u0161njava na\u0161 sagovornik, rije\u010d je o potpunom zaboravu ovog doga\u0111aja, a sa druge o izra\u017eenoj selektivnosti i pojednostavljenim predstavama.\u00a0Karakteristi\u010dan je, prime\u0107uje istori\u010dar,\u00a0slu\u010daj Drugog balkanskog rata koji su Srbija, Crna Gora, Gr\u010dka i Turska vodile protiv Bugarske, a koji je gotovo\u00a0potpuno potisnut iz istorijskog sje\u0107anja srpskog naroda.<\/p>\n

“Taj sukob je bio nepopularan ve\u0107 1913. godine, a postao je i simbol svega onoga \u0161to je trebalo zaboraviti iz Balkanskih ratova. Stogodi\u0161njica ovog rata, prije tri godine, gotovo nije ni primje\u0107ena.\u00a0Umjesto da se sje\u0107anje na Balkanske ratove iskoristi kao prilika za presjek stanja srpske istorije u 20. vijeku,\u00a0kao neka vrsta suo\u010davanja nekada\u0161njih dr\u017eavnih ambicija i realnog stanja danas, oni su\u00a0svedeni na nekoliko\u00a0pojednostavljenih slika o velikim vojnim uspjesima”,\u00a0\u00a0smatra \u0160arenac.<\/p>\n<\/div>\n

Izvor: Pres\u00a0<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Londonskim mirom potpisanim 30.maja 1913. okon\u010dan je Prvi balkanski rat (zapo\u010det 8.oktobra 1912) u kojem su Srbija, Crna Gora, Gr\u010dka i Bugarska iza\u0161le kao pobjednice nad Otomanskim carstvom, ali je ujedno osuje\u0107en strate\u0161ki plan o izlasku Srbije na more. Srbija je Londonskim ugovorom poslije Prvog balkanskog rata primorana da se povu\u010de sa primorja budu\u0107e albanske […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":10718,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[42,10],"tags":[57],"class_list":["post-10716","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istorija","category-news","tag-istorija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10716","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10716"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10716\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10723,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10716\/revisions\/10723"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10716"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10716"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10716"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}