{"id":11115,"date":"2016-08-25T08:48:40","date_gmt":"2016-08-25T06:48:40","guid":{"rendered":"http:\/\/mokrolive.info\/?p=11115"},"modified":"2016-08-25T08:48:40","modified_gmt":"2016-08-25T06:48:40","slug":"patni-dnevnik-holandanke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mokrolive.info\/?p=11115","title":{"rendered":"Ovo obavezno trebate pro\u010ditati : Patni dnevnik jedne Holan\u0111anke"},"content":{"rendered":"

\"naslovna-Holandjanke\"Posle Johane Merkus, holandske princeze koja je zbog svoje blistave uloge u Hercegova\u010dkom ustanku 1875. godine u\u0161la i u narodnu legendu (barjaktar Bojana), jo\u0161 jedna Holan\u0111anka se na \u010dastan na\u010din, kao heroina, upisala u srpsku istoriju. Jeni Ligtenberg, apotekarka iz holandskog mesta Herhugo vard (kod Amsterdama), hrabro je oti\u0161la 1993. u njoj nepoznate Pale i provela blizu tri godine u tamo\u0161njoj ratnoj bolnici \u201eKoran\u201d.<\/p>\n

Posvetila se brizi o ranjenicima, nabavljala lekove i sanitetski materijal, predusretljivo prenosila bogato apotekarsko iskustvo. Bila je zadivljena herojstvom, humano\u0161\u0107u i etikom srpskih lekara. Pomagala je koliko je mogla. Nesebi\u010dno i po\u017ertvovano. Nju je bolela patnja srpskog naroda, a jo\u0161 vi\u0161e licemernost predstavnika me\u0111unarodne zajednice koji su manipulisali \u017ertvama i slali u svet neta\u010dnu i izvitoperenu sliku ratne stvarnosti, \u0161ire\u0107i mr\u017enju prema Srbima.<\/p>\n

Sve vreme na Palama gospo\u0111a Ligtenberg je vodila dnevnik, iz dana u dan bele\u017ei zapa\u017eanja o ljudima i doga\u0111ajima, o potresnim prizorima stradanja i vojnika i civila, o svemu \u0161to je \u010dinilo surovu ratnu svakodnevicu. \u201eSrbi imaju ogromnu snagu volje, malo ili nikako se ne \u017eale, dobro se prilago\u0111avaju svojoj sudbini i pritom ostaju vedri\u201d \u2013 stoji u jednom dnevni\u010dkom zapisu. Knjigu \u201eRatni dnevnik \u2013 Pale 1993-1995\u201d sa holandskog je preveo Vladimir Postnikov, a za \u0161tampu priredio prof. dr Mirko \u0160i\u0161i\u0107. Izdava\u010di su beogradski \u201eSvet knjige\u201d, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske iz Banje Luke i Mati\u010dna biblioteka Isto\u010dno Sarajevo.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i kontaktima sa holandskim pripadnicima mirovnih snaga, dolazila je do informacija koje je bele\u017eila u dnevnik, a koje su \u010desto bile poverljive i nedostupne javnosti. Dnevni\u010dki zapisi o doga\u0111ajima na sarajevskim Markalama, Srebrenici, u Srpskoj Krajini, zavre\u0111uju posebnu pa\u017enju jer su zasnovani na dosad nepoznatim izvorima predstavnika me\u0111unarodne zajednice i njenih organizacija u Bosni. Ilustrativan je podatak iz bele\u0161ke od 4. jula 1995. u kojoj se otkriva tajna informacija o zapadnja\u010dkom u\u010de\u0161\u0107u u projektovanju predstoje\u0107ih doga\u0111aja u Srebrenici.<\/p>\n

Tako\u0111e, dok su zapadni mediji bili prekriveni velom \u0107utanja i ignorancije kada je uz u\u010de\u0161\u0107e me\u0111unarodnih snaga NATO (RRF) po\u010deo bombardovanje srpskih bolnica (u Palama, Kasindolu, Bla\u017euju, Br\u010dkom), i kad ni srpsko obra\u0107anje generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija nije imalo efekta, gospo\u0111a Ligtenberg, vo\u0111ena ose\u0107anjem za pravdu, \u017eestoko kritikuje slu\u017ebenike mirovnih misija i \u0161alje o\u0161tra pisma na mnoge me\u0111unarodne adrese. Zapisi Jeni Ligtenberg poseduju autenti\u010dnu dokumentarnu te\u017einu i odi\u0161u iskreno\u0161\u0107u i jasnim uverenjem da su u gra\u0111anskom ratu 1992\u20131995. pravda i pravednost bili na srpskoj strani.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posle Johane Merkus, holandske princeze koja je zbog svoje blistave uloge u Hercegova\u010dkom ustanku 1875. godine u\u0161la i u narodnu legendu (barjaktar Bojana), jo\u0161 jedna Holan\u0111anka se na \u010dastan na\u010din, kao heroina, upisala u srpsku istoriju. Jeni Ligtenberg, apotekarka iz holandskog mesta Herhugo vard (kod Amsterdama), hrabro je oti\u0161la 1993. u njoj nepoznate Pale i […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":11116,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[8,10],"tags":[65],"class_list":["post-11115","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","category-news","tag-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11115","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11115"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11115\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11117,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11115\/revisions\/11117"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11116"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11115"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11115"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11115"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}