Po\u010detkom ratne 1994. tada\u0161njeg ministra policije Bakira Alispahi\u0107a i \u0161efove Slu\u017ebe dr\u017eavne bezbjednosti Irfana Ljevakovi\u0107a i Ned\u017eada Ugljena glavni neformalni ratni logisti\u010dar Hasan \u010cengi\u0107 povezao je sa \u0161efovima iranske tajne slu\u017ebe.<\/p>\n
S Alispahi\u0107em, Ljevakovi\u0107em i Ugljenom u Teheran putuje i tada\u0161nji ambasador Irana u BiH Mohammed Taherian. Sasvim \u201cslu\u010dajno\u201d Taherian je po\u010detkom osamdesetih godina aktivno sara\u0111ivao sa CIA-om u ameri\u010dkom projektu naoru\u017eavanja talibana u Afganistanu protiv sovjetskih trupa. Ameri\u010dko oru\u017eje je tajno deponirano u skladi\u0161ta iranske vojske na sjevernoj granici s Afganistanom, a zatim su iranski obavje\u0161tajci prebacivali oru\u017eje talibanima. Ova tajna \u0161pijunska operacija je predodredila Taheriana da ostane kontakt-osoba iranskog dr\u017eavnog vrha s ameri\u010dkom CIA-om u Sarajevu. Bakir Alispahi\u0107, Ljevakovi\u0107 i Ugljen sklapaju dogovor: Iranci \u0107e Armiju RBiH i MUP \u201cobu\u010diti i opremiti\u201d. Zauzvrat, Iranci tra\u017ee da se osnuje bo\u0161nja\u010dka tajna slu\u017eba koja \u0107e u potpunosti biti servis iranskih slu\u017ebi u Evropi. Osim obuke, Iranci insistiraju i na potpunoj ideolo\u0161koj preobrazbi bo\u0161nja\u010dkih tajnih agenata.<\/p>\n
<\/div>\n
\u201cGospodine predsjedni\u010de, nemojte da se ve\u017eemo za obavje\u0161tajne slu\u017ebe iz islamskih zemalja. Znam da su UDBA i KOS imali u\u017easna iskustva kad su agente slali na obuku Staljinovom NKVD-u. Slali smo svoje \u0161pijune, a vra\u0107ali su se sovjetski\u201d, upozoravao je 1993. Aliju Izetbegovi\u0107a tada\u0161nji \u0161ef bosanskih \u0161pijuna Munir Alibabi\u0107 Munja, nakon \u010dega je smijenjen.<\/p>\n
Iransku ponudu Alispahi\u0107 i Ljevakovi\u0107 bezrezervno prihvataju, dok Ugljen izra\u017eava sumnju da se s time ne\u0107e slo\u017eiti Sjedinjene Dr\u017eave.<\/p>\n
Iranci obe\u0107avaju da \u0107e iransko-ameri\u010dki \u201csukob interesa oko Bosne\u201d odraditi Taherian. Prema zvani\u010dnom izvje\u0161taju Odbora za obavje\u0161tajni rad ameri\u010dkog Senata, koji se temelji na izvje\u0161tajima CIA-e i vojne kontraobavje\u0161tajne DIA-e, od aprila 1994. do decembra 1995. u BiH je uba\u010deno 14 hiljada tona razli\u010ditog naoru\u017eanja, u vrijednosti od 200 miliona dolara. Isporuke oru\u017eja su bile pod nadzorom vi\u0161eg diplomate Iranske ambasade u Zagrebu Mohammeda Yevada Azajesa. Od svake isporuke naoru\u017eanja Hrvatska vojska je uzimala 30 posto.<\/p>\n
Ve\u0107 u maju 1994. pripadnici Sedme brigade revolucionarnih gardista, poznatiji pod imenom Pasdarani, po\u010deli su obuku Specijalne jedinice CSB-a Lasta, kojom je izravno komandirao ministar Bakir Alispahi\u0107. Kada u ljeto 1995. Alija Izetbegovi\u0107 potpisuje Zakon o Agenciji za istra\u017eivanje i dokumentaciju (AID), iranski oficiri ve\u0107 u\u010destvuju u deblokadi Sarajeva kao artiljerci na haubicama, navode\u0107im raketnim sistemima i vi\u0161ecjevnim baca\u010dima raketa.<\/p>\n
![\"screenshot-3\"](\"http:\/\/www.avaz.ba\/storage\/2017\/02\/14\/58a2bb72-f2d0-499e-b57b-0e800a0a0a64-screenshot-3.png\" "\\"\\"")
<\/p>\n
Senad Avdi\u0107 je na naslovnici \u201cSlobodne Bosne\u201d 16. 6. 2005. godine ekskluzivno najavio tekst pod naslovom: \u201cKemal Ademovi\u0107 naredio ubistvo Ugljena\u201d<\/em><\/p>\nKamp Pogorelica<\/strong><\/p>\nPoslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, osniva se kamp \u201cSveti ratnik Irfan Ljubijanki\u0107\u201d na Pogorelici. Alispahi\u0107, Ljevakovi\u0107 i Ugljen tokom januara posjetili su bosanske polaznike kampa, uglavnom radnike AID-a, vojne diverzante, pripadnike specijalnih jedinica MUP-a i Armije RBiH. \u201cPa jeste l\u2019 \u0161ta nau\u010dili?\u201d, upitao ih je Ugljen.<\/p>\n
\u201cJa sam vi\u0161e nau\u010dio od Dudakovi\u0107a i Nani\u0107a u ratu nego od ovih\u201d, odgovorio je polaznik iz Krajine. Nakon ovoga, Ugljen je na kolegiju AID-a predlagao da se razmisli o raspu\u0161tanju kampa jer bi Amerikanci mogli imati velike zamjerke. Polovicom februara 1996. jedinica IFOR-a, pod komandom generala Michaela Walkera, komandanta Korpusa za brze intervencije NATO-a za Evropu, upala je u kamp i, osim osam Bosanaca, uhapsila i trojicu iranskih instruktora, Alirezu Jafarzadema, Ali Asmeara Alishahhia i iranskog diplomatu Mohammeda Hosseina Pour Salema.<\/p>\n
Kada su ih poslije istrage snage IFOR-a predale policijskim \u0161efovima u Klubu policije, jedan od Iranaca je na te\u010dnom bosanskom rekao: \u201cPlatit \u0107e\u0161 nam ovo skupo, Ned\u017eade!\u201d Iranci su sumnji\u010dili Ugljena da je rezidentu CIA-e u Sarajevu otkrio lokaciju kampa na Pogorelici i da je predao svu dokumentaciju o polaznicima i instruktorima (anti)teroristi\u010dkog kampa AID-a, koju je, prema Ugljenovoj naredbi, predao pripadnik AID-a i \u010dlan tajne grupe \u201c\u0160eve\u201d, koju je, tako\u0111er, kontrolirao Ugljen.<\/p>\n
\u201cBili smo pod nevi\u0111enim pritiskom Amerike. Tada se vjerovatno vagalo kome \u0107e se prepustiti Bosna, iranskom ili ameri\u010dkom utjecaju\u201d, prisje\u0107ao se tog februara 1996. tada\u0161nji premijer Hasan Muratovi\u0107 u razgovoru za \u201eSlobodnu Bosnu\u201c u aprilu 2002. godine.<\/p>\n
Po\u010detkom marta 1996., na 314. sjednici Predsjedni\u0161tva RBiH, kojom je predsjedavao Ejup Gani\u0107, direktor AID-a Bakir Alispahi\u0107 je smijenjen, a na njegovo mjesto je postavljen komandant Specijalne jedinice MUP-a Kemal Ademovi\u0107.<\/p>\n
Iran ili Amerika<\/strong><\/p>\nDeset dana nakon Ademovi\u0107evog imenovanja premijer Muratovi\u0107 je otputovao u Teheran na razgovore s predsjednikom Ali Akbarom Ha\u0161emi Rafsand\u017eanijem i potpredsjednikom Hasanom Habibijem.<\/p>\n
Bosanski premijer je tra\u017eio da se Iranci izjasne oko priznavanja Izraela od strane BiH i usvajanja programa pomo\u0107i zapo\u0161ljavanju demobilisanih boraca i RVI u iznosu od 50 miliona dolara na predstoje\u0107oj donatorskoj konferenciji u Bonu. Iranci su odgovorili Muratovi\u0107u da se ne\u0107e mije\u0161ati u priznavanje Izraela ako je to dobro za BiH, ali da su odnosi Sarajeva i Teherana zapali u ozbiljnu krizu.<\/p>\n
\u201cNe mo\u017eete obe\u0107ati ne\u0161to pa se pokazati dvoli\u010dnim. Lijepo smo vas pitali da izaberete, ili mi ili Amerikanci. Mi vas nismo ni\u010dim uvjetovali\u201d, rekao je Rafsand\u017eani premijeru Muratovi\u0107u. Poslije povratka iz Teherana Muratovi\u0107 je referisao Izetbegovi\u0107u o posjeti.<\/p>\n
Krajem istog mjeseca u sedmi\u010dnom biltenu SDA \u201cLjiljan\u201d Izetbegovi\u0107 je dao pokajni\u010dki intervju u kojem je priznao: \u201cPogorelica je bila na\u0161a velika gre\u0161ka.\u201d<\/p>\n
Zbog Alijinog javnog podlijeganja ameri\u010dkom pritisku da prekinu sve odnose s Teheranom, osim diplomatskih i humanitarnih, Iranci su se navodno morali osvetiti za propalu obavje\u0161tajnu misiju.<\/p>\n
Kao izdajnika su ozna\u010dili Ugljena, koji je navodno Amerikance detaljno izvijestio o svim poslovima AID-a s Teheranom.<\/p>\n
Pored Delali\u0107evog svjedo\u010denja, Tu\u017eila\u0161tvo je kao jedno od va\u017enijih ocijenilo i svjedo\u010denje tada\u0161njeg premijera Hasana Muratovi\u0107a. Tako je Muratovi\u0107 potvrdio da su ga Ugljen i Alispahi\u0107 u njegovom kabinetu upoznali sa sadr\u017eajem kasete na kojoj se nalazi iskaz pripadnika \u201c\u0160eva\u201d Ned\u017eada Herende, dat u bolnici nakon neuspjelog poku\u0161aja njegovog ubistva od djelatnika AID-a Edina Garaplije, Hasana Pervana, Refika Murana i Harisa Peze.<\/p>\n
Muratovi\u0107 u raljama<\/strong><\/p>\nPrema Herendinom iskazu, Garaplija ga je prisiljavao da prizna \u010dime se bavi Alispahi\u0107, \u010dime Ugljen, gdje su pare od droge, gdje su pare od 20 kilograma zlata, gdje su centri za prislu\u0161kivanje\u2026 Slu\u010daj \u201eHerenda\u201c, prema Muratovi\u0107evom iskazu Tu\u017eila\u0161tvu, eskalirao je sukobom izme\u0111u Ugljena i Alispahi\u0107a na jednoj te Ademovi\u0107a na drugoj strani. Ugljen i Alispahi\u0107 su zahtijevali od premijera Muratovi\u0107a pokretanje istrage i sankcioniranje Ademovi\u0107a i njegovih saradnika.<\/p>\n
Premijer Muratovi\u0107 je o svemu obavje\u0161tavao Aliju Izetbegovi\u0107a, koji je Muratovi\u0107a primao uvijek nakon sastanaka s Ademovi\u0107em. Po\u010detkom septembra 1996. Alispahi\u0107 i Ugljen su ponovo posjetili Muratovi\u0107a.<\/p>\n
\u201cUgljen me vrlo emotivno, na momente pla\u010du\u0107i, izvijestio da ima pouzdane informacije kako Ademovi\u0107 priprema njegovu likvidaciju\u201d, navodi se u Muratovi\u0107evom iskazu, u kojem stoji da je o tome ponovo izvijestio Izetbegovi\u0107a.<\/p>\n
Alijin odgovor<\/strong><\/p>\n\u201cAma, Hasane, ti, bogami, umi\u0161lja\u0161! Kakva likvidacija, kakav Ned\u017ead i Kemo. Formirao sam komisiju da ispita sve oko onog Herende i \u0161ta se tu ima vi\u0161e ispitivati\u201d, govorio je Izetbegovi\u0107 premijeru Muratovi\u0107u.<\/p>\n
Desetak dana kasnije Ugljen je ubijen. Odmah nakon ubistva Ugljena, Alispahi\u0107 je Muratovi\u0107u predlo\u017eio da formira istra\u017eni tim koji \u0107e u roku od mjesec zavr\u0161iti istragu i imenovati ubicu i nalogodavce. Muratovi\u0107 je ponovo o svemu, ovaj put pismeno, obavijestio Izetbegovi\u0107a, koji nije reagirao.<\/p>\n
Tri dana nakon ubistva Ugljena kod Muratovi\u0107a nenajavljeno dolaze direktor AID-a Ademovi\u0107 i ratni komandant \u010cetvrte brigade ARBiH u Hrasnici, general Fikret Prevljak.<\/p>\n
\u201cKemal Ademovi\u0107 je od mene tra\u017eio da ne insistiram na provo\u0111enju istrage oko Ugljenove likvidacije. Rekao je da je to jako komplikovan slu\u010daj, o kojem on jo\u0161 ne mo\u017ee detaljno govoriti te kako mu treba vjerovati da ima opravdane razloge da se sada ne provodi istraga\u201d, stoji u Muratovi\u0107evom iskazu Tu\u017eila\u0161tvu. Nakon toga, prema Muratovi\u0107evim tvrdnjama, Ademovi\u0107 je unutar AID-a formirao \u010ditav tim koji je radio na njegovoj politi\u010dkoj diskvalifikaciji.<\/p>\n
\u201cJa sam tra\u017eio istragu i za Pogorelicu i kasnije za ubistvo Ned\u017eada Ugljena. Me\u0111utim, na mene je izvr\u0161en strahovit pritisak od AID-a, gdje su me la\u017eima o mojim pilanama i nekakvom bogatstvu kompromitovali u novinama. To su radili \u201cBH Dani\u201d. Zvao sam nakon tih napisa Kemala Ademovi\u0107a i pitao za\u0161to se to radi protiv mene, a on je odgovorio da ne zna ili da to rade ljudi koji nisu pod njegovom kontrolom\u201d, tvrdio je prije tri godine za na\u0161 list Hasan Muratovi\u0107.<\/p>\n
Dvije sedmice poslije Ugljenovog ubistva zasjedao je Glavni odbor SDA. Hasan Muratovi\u0107 izlazi za govornicu i pod ta\u010dkom razno zahtijeva da se raspravlja o ubistvu Ned\u017eada Ugljena. Me\u0111utim, Alija Izetbegovi\u0107 opet upozorava Muratovi\u0107a da umi\u0161lja i da Ugljenovo ubistvo ne mo\u017ee biti prioritet u odnosu na povratak milion izbjeglica. Medijski napadi na premijera Muratovi\u0107a su nastavljeni.<\/p>\n
![\"screenshot-4\"](\"http:\/\/www.avaz.ba\/storage\/2017\/02\/14\/58a2bbce-93bc-4f7c-bdeb-0ece0a0a0a64-screenshot-4.png\" "\\"\\"")
<\/p>\n
Faksimil dijela teksta Senada Avdi\u0107a u kojem je opisano kako je tada\u0161nji premijer Hasan Muratovi\u0107 dao dramati\u010dan iskaz o vlastitom stradanju nakon ubistva Ugljena<\/em><\/p>\nHasan Muratovi\u0107 od Izetbegovi\u0107a tra\u017ei da u njegovom prisustvu nazove Ademovi\u0107a da bi rije\u0161ili stvar oko medijskih napada i oko odbijanja direktora AID-a da se provede puna istraga o Ugljenovom ubistvu. Predsjednik Izetbegovi\u0107 je nazvao Ademovi\u0107a, ali je, prema Muratovi\u0107evom iskazu datom Tu\u017eila\u0161tvu, zamolio Muratovi\u0107a da se s njim sretne u \u010detiri oka. Ponovni susret Muratovi\u0107a i Ademovi\u0107a desio se u Hrasnici, u ku\u0107i Fikreta Prevljaka.<\/p>\n
Kona\u010dni obra\u010dun<\/strong><\/p>\nTada se Muratovi\u0107 pozvao na razgovor vo\u0111en s Izetbegovi\u0107em, na \u0161ta mu je Ademovi\u0107 odgovorio da Izetbegovi\u0107, nakon \u0161to je Muratovi\u0107 iza\u0161ao iz kabineta, ni rije\u010di nije rekao o napadima na njega. Pored ostalog, Muratovi\u0107ev izvor u AID-u upozorio ga je da je nakon susreta kod Prevljaka Ademovi\u0107 jednom od svojih saradnika izdao nalog za kona\u010dni obra\u010dun s njim.<\/p>\n
\u201cNakon ovog upozorenja oti\u0161ao sam kod Izetbegovi\u0107a i, ne obja\u0161njavaju\u0107i mu razloge, zatra\u017eio sam da me imenuje za ambasadora u Zagrebu\u201d, stoji u Muratovi\u0107evom iskazu \u2013 pisao je Senad Avdi\u0107 16. 6. 2005. godine.<\/p>\n
(U sutra\u0161njem nastavku feljtona donosimo prvi dio ekskluzivnog intervjua koji je Senad Avdi\u0107 objavio u \u201eSlobodnoj Bosni\u201c u dva nastavka, 26. jula i 2. avgusta 2007. godine, pod naslovima: \u201eZavr\u0161ne rije\u010di Ramiza Delali\u0107a: Nedavno ubijeni \u017eestoki sarajevski momak svoj posljednji intervju dao je novinarima SB\u201d; \u201eRamiz \u0106elo: Ubijao sam za Aliju\u201c)<\/strong><\/em><\/p>\nMuratovi\u0107 u penziji, vi\u0161e ne \u017eeli govoriti!<\/h5>\n
Hasan Muratovi\u0107, biv\u0161i premijer BiH, danas je u penziji i ne \u017eeli govoriti o slu\u010daju \u201eUgljen\u201c niti svom svjedo\u010denju.<\/p>\n
\u2013 Zaista ne \u017eelim govoriti o tome i bio bih jako sretan da se moje ime ne spominje. Ne \u017eelim o tome uop\u0107e da govorim \u2013 kazao je Muratovi\u0107 u ju\u010dera\u0161njoj kratkoj izjavi za \u201eAvaz\u201c.<\/p>\n
\u00a0Tu\u017eilac Branko \u0160ljivar: Ja sada \u201cganjam\u201d\u00a0maloljetnike<\/h5>\n
![\"branko-sljivar\"](\"http:\/\/www.avaz.ba\/storage\/2017\/02\/14\/58a2ba62-7368-4094-9ddb-0d6f0a0a0a64-branko-sljivar.JPG\" "\\"\\"")
\u00a0<\/em>\u0160ljivar: Ne \u017eeli govoriti o istrazi ubistva Ugljena<\/em><\/strong><\/p>\nU vrijeme kada je pokrenuta istraga protiv Kemala Ademovi\u0107a, glavni tu\u017eilac Kantona Sarajevo bio je Branko \u0160ljivar, koji je tu du\u017enost obavljao od 2003. do 2009. godine.<\/p>\n
Senad Avdi\u0107 je 16. juna 2005., kako smo to ju\u010der prenijeli u prvom dijelu na\u0161eg feljtona, objavio da je istraga o ubistvu Ugljena \u201etapkala u mjestu sve dok se u Tu\u017eila\u0161tvu koje vodi Branko \u0160ljivar nije pojavio \u201ckrunski svjedok\u201d, ratni komandant Devete brdske brigade Ramiz Delali\u0107 \u0106elo, koji je pristao svjedo\u010diti kada mu je postalo jasno da je definitivno ostao bez politi\u010dke za\u0161tite u SDA\u201c.<\/p>\n
\u0160ljivar je i danas tu\u017eilac u Tu\u017eila\u0161tvu KS, a obavlja du\u017enost \u0161efa Odjela za maloljetnike. U ju\u010dera\u0161njoj kratkoj izjavi za na\u0161 list o slu\u010daju \u201eUgljen\u201c je rekao:<\/p>\n
\u2013 To je davno oti\u0161lo od mene. Trenutno sam u sudu, treba da po\u010dne ro\u010di\u0161te, ganjam maloljetnike \u2013 kratko nam je kazao ju\u010der \u0160ljivar, odbijaju\u0107i da govori o istrazi slu\u010daja \u201cUgljen\u201d.<\/p>\n
Podsje\u0107anja radi, nakon ubistva Ramiza Delali\u0107a \u0106ele Tu\u017eila\u0161tvo KS je 2008. godine obustavilo istragu o ubistvu Ugljena koja je vo\u0111ena protiv Kemala Ademovi\u0107a i njegovog voza\u010da Enesa Pand\u017ei\u0107a, jer, kako je tada saop\u0107eno, nije prikupljeno dovoljno dokaza.<\/p>\n
No, nedavno su u javnost procurile informacije da je Kantonalno tu\u017eila\u0161tvo Sarajevo istrage o ubistvu Ned\u017eada Ugljena, kao i atentatu na federalnog doministra policije Jozu Leutara, ponovno vratilo Tu\u017eila\u0161tvu BiH.<\/p>\n
<\/h2>\nSva ubistva koja se ve\u017eu za bo\u0161nja\u010dku dr\u017eavnu mafiju<\/h5>\n![\"screenshot-5\"](\"http:\/\/www.avaz.ba\/storage\/2017\/02\/14\/58a2bd98-2060-4860-b875-10510a0a0a64-screenshot-5.png\" "\\"\\"")
<\/h2>\n
Jozo Leutar,\u00a0Mehmed Alagi\u0107, Mustafa Hajrulahovi\u0107 Talijan, Sulejman Red\u017ei\u0107,\u00a0Arif Pa\u0161ali\u0107,\u00a0Ismet Bajramovi\u0107 \u0106elo, Mu\u0161an Topalovi\u0107 Caco,\u00a0\u00a0Ramiz Delali\u0107 \u0106elo,Ned\u017ead Herenda\u00a0: Nikad razja\u0161njeni slu\u010dajevi atentata,\u00a0misterioznih smrti legendarnih bosanskih komandanata, saobra\u0107ajniih nesre\u0107a, poku\u0161aj ubistava i ubistva, otmica\u2026<\/em><\/p>\nOsim \u201cSlobodne Bosne\u201d, u junu 2005. godine svi drugi bh. mediji bavili su se aktueliziranom istragom ubistva Ugljena. Tako su\u00a017. juna 2005. \u201cDani\u201d objavili\u00a0da je \u201cKantonalno tu\u017eila\u0161tvo Sarajevo kona\u010dno istragu za ubistvo Ned\u017eada Ugljena otvorilo kao poseban slu\u010daj te da priprema i optu\u017enicu protiv nekada\u0161njeg direktora AID-a i ratnog specijalca Kemala Ademovi\u0107a, kao naredbodavca ubistva Ugljena, i njegovog voza\u010da, kao egzekutora\u201d.<\/p>\n
\u2013 Dugo godina u Kantonalnom tu\u017eila\u0161tvu u Sarajevu vo\u0111en je predmet u okviru koga je bila otmica i poku\u0161aj ubistva Ned\u017eada Herende, ubistvo Ned\u017eada Ugljena, \u201c\u0160eve\u201d, pogibija supruge Sefera Halilovi\u0107a, poku\u0161aj ubistva Ismeta Bajramovi\u0107a \u0106ele\u2026 jer su postojale sumnje da su svi ovi slu\u010dajevi povezani. Me\u0111utim, kona\u010dno je ubistvo Ugljena izuzeto i otvoreno kao poseban slu\u010daj.<\/p>\n
No, sve dok se ne doka\u017ee suprotno, pri\u010dat \u0107e se da je Edin Garaplija zajedno sa Harisom Pezom i Refikom Muranom, a po nare\u0111enju Kemala Ademovi\u0107a, oteo Ned\u017eada Herendu s ciljem da od njega izvuku informacije koje su zanimale njihovog \u0161efa, a onda ga ubiju, od \u010dega je na kraju Herendu samo \u010dudo spasilo. Pri\u010dat \u0107e se i da se Ugljen na\u0161ao na Ademovi\u0107evoj meti jer se uklju\u010dio u slu\u010daj \u201cHerenda\u201d poku\u0161avaju\u0107i saznati istinu o svemu tome. Pri\u010dat \u0107e se i o \u201cakcijama\u201d \u201e\u0160eva\u201c koje su djelovale snajperima po Sarajevu, unosile i iznosile devize iz BiH, njihovim kriminalnim poslovima, drogi koja je tokom rata prodavana \u201cu dr\u017eavne potrebe\u201d\u2026<\/p>\n
A pri\u010dat \u0107e se i o tome da Kemal Ademovi\u0107 nije sam donio nijednu, a pogotovo ne odluku o likvidaciji Ned\u017eada Ugljena, ve\u0107 da iza njega stoje njegovi politi\u010dki mentori, me\u0111u kojima su dosad najpoznatiji Izetbegovi\u0107i \u2013 Otac i Sin?! \u2013 objavili su\u00a0\u201cDani\u201d 17. juna 2005. godine.<\/p>\n
Osim spomenutih nikada rasvijetljenih slu\u010dajeva otmice Ned\u017eada Herende, likvidacije Ned\u017eada Ugljena, Joze Leutara, porodice prvog komandanta Armije RBiH Sefera Halilovi\u0107a, poku\u0161aja ubistva Ismeta Bajramovi\u0107a \u0106ele, veo misterije jo\u0161 obavija i ratno ubistvo Mu\u0161ana Topalovi\u0107a Cace, komandanta 10. brdske brigade ARBiH, kao i ono Ramiza Delali\u0107a \u0106ele, komandanta 9. brdske brigade ARBiH, ubijenog u junu 2007., ali i Hakije Turajli\u0107a, ratnog potpredsjednika Vlade RBiH, za kojeg je neko dojavio \u010detnicima na kojem punktu \u0107e biti. Ne treba zaboraviti ni\u00a0neke \u201cprirodne\u201d smrti ili \u201cnesretne slu\u010dajeve\u201d u kojima su umrli profesor Sulejman Red\u017ei\u0107 ili\u00a0legendarni\u00a0bosanski\u00a0komandanti\u00a0i generali\u00a0poput Mehmeda Alagi\u0107a, Mustafe Hajrulahovi\u0107a Talijana, Irfana Ljubijanki\u0107a, Arifa Pa\u0161ali\u0107a\u2026<\/p>\n
Majka generala Alagi\u0107a: Sina mi je ubila \u201cSlobodna Bosna\u201d<\/h5>\n
Slavni general Armije RBiH, ratni komandant Tre\u0107eg i Sedmog korpusa Mehmed Alagi\u0107 umro je 7. marta 2003. godine, zvani\u010dno, od posljedica sr\u010danog udara. Njegovo srce prepuklo je nakon \u0161to je poslan u Hag te mu u rodnom Sanskom Mostu montirano \u010dak 700 krivi\u010dnih prijava, a Senad Avdi\u0107 ga nazvao \u201ekraji\u0161kim Mobutom\u201c.<\/p>\n
Povodom smrti generala Alagi\u0107a, njegov vrhovni komandant i osniva\u010d SDA Alija Izetbegovi\u0107, koji \u0107e preseliti sedam mjeseci i 12 dana kasnije, izjavio je da \u201cgenerala Alagi\u0107a nije ubilo srce, nego nepravda\u201d \u2013 napisao je Ned\u017ead Lati\u0107 u knjizi \u201cKako smo ubili generala\u201d.<\/p>\n
Stra\u0161an je i detalj koji su mediji objavili prenose\u0107i svjedo\u010denje onih koji su prisustvovali potresnoj sceni kada je majka rahmetli generala Fermane Alagi\u0107 ljubila mrtvog sina i jecala: \u201cSine moj, mnogi te nisu voljeli\u2026 mnogi su pisali ru\u017eno o tebi, eno \u201cSlobodna Bosna\u201d, ona te je ubila.<\/p>\n
Izvor: avaz.ba<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"U drugom dijelu na\u0161eg feljtona u kojem prenosimo nastavak teksta \u00a0\u201cLikvidaciju Ugljena, prema svjedo\u010denju Ramiza Delali\u0107a, naru\u010dio je Kemal Ademovi\u0107, biv\u0161i \u0161ef AID-a: Ned\u017ead Ugljen najpoznatija \u017ertva Izetbegovi\u0107evih ubica\u201d, a koji je Senad Avdi\u0107 objavio u sada ve\u0107 uga\u0161enom sedmi\u010dniku \u201cSlobodna Bosna\u201d 16. juna 2005. godine, donosimo najzanimljivije detalje o motivima ubistva Ned\u017eada Ugljena, biv\u0161eg […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":12172,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[5,10],"tags":[91],"class_list":["post-12171","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-crna-hronika","category-news","tag-ratni-zlocini"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12171","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12171"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12171\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12173,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12171\/revisions\/12173"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12171"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12171"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12171"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"ugljen\"](\"https:\/\/mokrolive.info\/wp-content\/uploads\/2017\/02\/ugljen-300x179.png\")
U drugom dijelu na\u0161eg feljtona u kojem prenosimo nastavak teksta \u00a0\u201cLikvidaciju Ugljena, prema svjedo\u010denju Ramiza Delali\u0107a, naru\u010dio je Kemal Ademovi\u0107, biv\u0161i \u0161ef AID-a: Ned\u017ead Ugljen najpoznatija \u017ertva Izetbegovi\u0107evih ubica\u201d, a koji je Senad Avdi\u0107 objavio u sada ve\u0107 uga\u0161enom sedmi\u010dniku \u201cSlobodna Bosna\u201d 16. juna 2005. godine, donosimo najzanimljivije detalje o motivima ubistva Ned\u017eada Ugljena, biv\u0161eg zamjenika direktora AID-a, te svjedo\u010denju tada\u0161njeg premijera Hasana Muratovi\u0107a:<\/p>\n