{"id":12600,"date":"2022-11-16T08:10:42","date_gmt":"2022-11-16T07:10:42","guid":{"rendered":"http:\/\/mokrolive.info\/?p=12600"},"modified":"2022-11-16T08:10:44","modified_gmt":"2022-11-16T07:10:44","slug":"djurdjic-i-djurdjevdan-u-cemu-su-slicnosti-i-razlike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mokrolive.info\/?p=12600","title":{"rendered":"\u0110UR\u0110IC I \u0110UR\u0110EVDAN: U \u010demu su sli\u010dnosti i razlike?<\/strong>"},"content":{"rendered":"\n

SVETOG Georgija ili svetog \u0110or\u0111e\/\u0110ura\u0111a – kako u narodu zovu ovog sveca,<\/strong> pravoslavni Srbi slave dva puta u godini.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sveti Georgije je sahranjen u Lidi u Palestini, dana\u0161njem Izraelu. Na mestu njegovog groba za vreme vladavine vizantijskog cara Konstantina Velikog (306 \u2013 337) podignut je hram njemu posve\u0107en. Mnoga \u010duda su se de\u0161avala na njegovom grobu. Kult Svetog Georgija se ra\u0161irio veoma brzo i na Istoku i na Zapadu. Ovaj hram je sru\u0161en 1010. godine, ali su ga krsta\u0161i obnovili. Godine 1191, tokom Tre\u0107eg krsta\u0161kog rata, hram je ponovo uni\u0161ten, od strane islamskog sultana Saladina. Novi hram Svetog Georgija je podignut na mestu starog 1872. godine i postoji jo\u0161 uvek.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ikonografska predstava <\/strong><\/p>\n\n\n\n

U hri\u0161\u0107anskoj ikonografiji Sveti Georgije se jo\u0161 od 7. veka, prikazuje kao sveti ratnik (bez konja, u stoje\u0107em polo\u017eaju), i sa kopljem ili ma\u010dem u desnoj ruci. Od 9. veka se postepeno pojavljuje novi ikonografski prikaz svetog Georgija koji se kasnije i ustalio u prikazu ovog sveca: na konju, u vojvodskom odelu, kako kopljem ubija a\u017edaju. Na tom prikazu se, pored njega, malo dalje nalazi jedna \u017eenska figura u gospodskom odelu kako stoji. Smatra se da je \u017eena koja je na ikoni zapravo carica Aleksandra koja je poverovala u Isusa Hrista, i da ona simbolizuje ranu hri\u0161\u0107ansku crkvu, a da a\u017edaja koju \u0110or\u0111e ubija simbolizuje mnogobo\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

Razlika izme\u0111u \u0110ur\u0111ica i \u0110ur\u0111evdana<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0110ur\u0111ic – Kada je 1010. godine, sru\u0161en hram u Lidi, u kome se nalaze mo\u0161ti Svetog Georgija i kada su ga Krsta\u0161i obnovili,\u00a0 ta obnova je bila 16. novembra. Uspomena na ovaj doga\u0111aj se praznuje kod pravoslavnih Srba. U crkvenom kalendaru je to praznik: Obnovljenje hrama Svetog Georgija \u2013 a kod Srba je poznat kao \u0110UR\u0110IC.\u00a0 Ikona za tu slavu je gde se Georgije prikazuje kao vojnik (bez konja u stoje\u0107em stavu) i sa kopljem ili ma\u010dem u desnoj ruci. \u0110ur\u0111evdan – Svake godine Pravoslavna crkva slavi Svetog Georgija 6. maja, kada se slavi njegov \u017eivot i mu\u010deni\u010dka smrt za Gospoda Isusa Hrista. Kod na\u0161eg narod je taj dan poznat kao \u0110ur\u0111evdan. Ikona za tu slavu je: Sveti Georgije na konju, u vojvodskom odelu, kako kopljem ubija a\u017edaju. Na tom prikazu se, pored njega, malo dalje nalazi jedna \u017eenska figura u gospodskom odelu kako stoji. Smatra se da je \u017eena koja je na ikoni zapravo carica<\/p>\n\n\n\n

Aleksandra, \u017eena cara Diklecijana, koja je poverovala u Isusa Hrista, i da ona simbolizuje ranu hri\u0161\u0107ansku crkvu, a da a\u017edaja koju Georgije ubija simbolizuje mnogobo\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Rasprostranjen kult u Hri\u0161\u0107anstvu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Od vremena Engleskog kralja Edvarda Tre\u0107eg, 14. vek, Sveti Georgije postaje za\u0161titnik Engleske dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

On je za\u0161titnik i \u0161panske autonomne pokrajine katalonije, koji je poznat na katalonskom kao Sant \u0110ordi. Obi\u010daj je da na taj dan mu\u0161karci \u017eenama poklanjaju cvet, a \u017eene mu\u0161karcima knjigu.<\/p>\n\n\n\n

\u0110ur\u0111evdan odnosno praznik Svetog \u0110or\u0111a, zajedni\u010dki je za sve hri\u0161\u0107anske denominacije. Kao svetac za\u0161titnik je najve\u0107eg broja dr\u017eava me\u0111u kojima su: Bugarska, Engleska, Gruzija, Portugal, Rumuniju, Rusija, Litvanija, kao i brojne pokrajine poput Kaseresa, Alkoja, Aragona i Katalonije.<\/p>\n\n\n\n

Kod pravoslavnih Srba Sveti Georgije se veoma po\u0161tuje, posve\u0107ene su mu mnoge crkve i manastiri: \u0110ur\u0111evi Stupovi, Vra\u0107ev\u0161nica, Staro Nagori\u010dino, hram na Oplencu, Bogova\u0111a itd.<\/p>\n\n\n\n

Kod na\u0161eg naroda postoji obi\u010daj da u petak pre \u0110ur\u0111evdana, pre nego \u0161to sunce iza\u0111e, odlazilo bi se u polje kako bi se bralo bilje, jer se verovalo da ono ima lekovitu mo\u0107. \u017dene bi pravile bukete od cve\u0107a, koje su nosili ku\u0107i, pa bi ih ka\u010dile na isto\u010dnu stranu ku\u0107e i tu bi cve\u0107e stajalo do \u0110ur\u0111evdana.<\/p>\n\n\n\n

Nekada se na \u0110ur\u0111evdan odre\u0111ivala vremenska prognoza. Ako na \u0110ur\u0111evdan bude lepo vreme, bi\u0107e rodna godina. Ako pada ki\u0161a, ukazivalo je na su\u0161no leto. Ako na \u0110ur\u0111evdan duva vetar sa severa, to je zemljoradnicima bio znak na rane jesenje mrazeve.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: Novosti<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

SVETOG Georgija ili svetog \u0110or\u0111e\/\u0110ura\u0111a – kako u narodu zovu ovog sveca, pravoslavni Srbi slave dva puta u godini. Sveti Georgije je sahranjen u Lidi u Palestini, dana\u0161njem Izraelu. Na mestu njegovog groba za vreme vladavine vizantijskog cara Konstantina Velikog (306 \u2013 337) podignut je hram njemu posve\u0107en. Mnoga \u010duda su se de\u0161avala na njegovom […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":12601,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"off","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[1,10,54],"tags":[],"class_list":["post-12600","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-news","category-pravoslavlje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12600","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12600"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12600\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12604,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12600\/revisions\/12604"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12601"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12600"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12600"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12600"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}