{"id":1331,"date":"2013-10-06T06:18:56","date_gmt":"2013-10-06T04:18:56","guid":{"rendered":"http:\/\/mokrolive.info\/?p=1331"},"modified":"2013-10-04T10:19:22","modified_gmt":"2013-10-04T08:19:22","slug":"automobilske-gume-kroz-istoriju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mokrolive.info\/?p=1331","title":{"rendered":"Automobilske gume kroz istoriju"},"content":{"rendered":"<address><strong><a href=\"https:\/\/mokrolive.info\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/goodyear-debuting-self-inflating-tires-at-iaa_3.jpg\"><img decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-1463\" alt=\"goodyear-debuting-self-inflating-tires-at-iaa_3\" src=\"https:\/\/mokrolive.info\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/goodyear-debuting-self-inflating-tires-at-iaa_3-320x240.jpg\" width=\"320\" height=\"240\" \/><\/a>Put do dana\u0161nje forme automobilske gume bio je veoma dug. Saznajte koji su to klju\u010dni momenti u njenoj evoluciji.<\/strong><br data-count=\"horizontal\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kako su gume dobile ime? Kao \u0161to smo ve\u0107 rekli, gume su pro\u0161le dug put da bi izgledale onako kako danas izgledaju. U njihovoj najranijoj istoriji izra\u0111ivale su ih zanatlije, poznatije kao kolari, koji su morali ru\u010dno da prave to\u010dak po to\u010dak. Krake su vezivali za to\u010dak, pa je upravo iz engleske re\u010di &#8220;tied (vezan), nastala re\u010d &#8220;tyre&#8221;, odnosno guma.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>To\u010dak sa gumom <\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Jo\u0161 po\u010detkom 1800-tih godina, Charles Mcintosh je eksperimentisao sa lateksom, smje\u0161om koja se dobija od drveta kau\u010duka, poreklom iz Amazona. Lateks je najpre sakupljan sa stabala u \u0161umama Amazona, a krajem 19. veka podi\u017eu se prve planta\u017ee u Maleziji.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Istra\u017eiva\u010di Ju\u017ene Amerike otkrili su da Indijanci koriste listove kau\u010duka za hidroizolaciju. Na\u017ealost, listovi kau\u010duka pokazali su se nedovoljno kvalitetnim. Kada je hladno, postajali bi previ\u0161e kruti, a na suncu su postajali lepljivi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Eksperimentisanje sa lateksom ubrzo se nastavlja \u0161irom Evrope i Amerike sa ciljem da se stabilizuju i unaprijede karakteristike ove smje\u0161e. Godine 1839. Charles Goodyear otkrio je da dodavanjem sumpora u rastopljeni lateks smje\u0161a dosti\u017ee potrebnu elasti\u010dnost i snagu. Novi koncept gume prvobitno je kori\u0161\u0107en kao gaze\u0107i sloj to\u010dkova za ko\u010dije i bickle.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kao i mnogi pronalasci, moderna guma izmi\u0161ljena je iz potrebe da se rije\u0161i problem pojedinca, a ne zbog \u017eelje za slavom i bogatstvom izumitelja. Godine 1888. \u0160kot John Boyd Dunlop \u017eelio je da sinu omogu\u0107i udobniju vo\u017enja bicikla. Nije ni sanjao da je na tragu jednog velikog pronalaska.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Me\u0111utim, Dunlopovo otkri\u0107e nisu zaobi\u0161le kontroverze. Nije znao da je jedan drugi \u0160kot, Robert William Thomson, ve\u0107 patentirao gumu 1845. godine. Dunlop je br\u017ee-bolje osnovao istoimenu firmu, da bi se nakon toga borio i legalno dobio bitku protiv Thomsona. Na njegovu \u017ealost, veterinar po struci, gospodin Dunlop prodao je patent i preduze\u0107e prili\u010dno rano tako da od svog izuma nije imao naro\u010ditu finansijsku dobit.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Krajem 1891. godine prvu gumu &#8220;odvojivu&#8221; od to\u010dka izmislila su dva agroin\u017eenjera iz centralne Francuske. Bra\u0107a Michelin, Eduard i Andre, su prvi isprobali pneumatske gume na &#8220;ko\u010dijama bez konja&#8221; u trci Pariz-Bordo-Pariz.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stigli su poslednji, menjaju\u0107i gume na svakih 145 km, tako da je pobednik trke izjavio da pneumatske gume nikada ne\u0107e biti prihvatljive za motorna vozila. Nakon nekoliko godina, W.E. Barlett unaprijedio je felnu i gumu koja je odvojiva od to\u010dka.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Dijagonalne gume <\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kompanija Palmer Tyre iz Detroita na\u010dinila je veliki korak u razvoju gume 1915. godine. Ona je napravila prvu dijagonalnu gumu. Ime je dobila zbog svoje unutra\u0161nje konstrukcije jer se niti pojedinih slojeva tkanine ukr\u0161taju koso, dijagonalno.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Do 1937. godine eksperimentisanje i potraga za ja\u010dim materijalima nije prestala. Tek tada su se za unutra\u0161nju konstrukciju po\u010dele koristiti \u010deli\u010dne \u017eice i to najpre za kamionske gume.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Radijalne gume <\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prva radijalna guma napravljena je 1947. godine. Predstavljala je revoluciju za industriju transporta i glavni izum u gumarskoj tehnologiji jo\u0161 od Dunlupove gume. Kao \u0161to joj ime ka\u017ee, radijalna guma konstruisana je tako da se niti sla\u017eu popre\u010dno.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Razvoj auto-industrije izuzetno je ubrzan razvojem automobilskih guma. Tokom dvadesetog vijeka aktivno se radilo na pronala\u017eenju monta\u017eno-demonta\u017enih guma, dvosmjernog ventila, postojali su poku\u0161aji da se uvedu novi materijali, ali se radilo i na konstrukciji Tubeless guma (bez unutra\u0161nje gume), koje se danas najvi\u0161e i upotrebljavaju.<\/p>\n<\/address>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Put do dana\u0161nje forme automobilske gume bio je veoma dug. Saznajte koji su to klju\u010dni momenti u njenoj evoluciji. Kako su gume dobile ime? Kao \u0161to smo ve\u0107 rekli, gume su pro\u0161le dug put da bi izgledale onako kako danas izgledaju. U njihovoj najranijoj istoriji izra\u0111ivale su ih zanatlije, poznatije kao kolari, koji su morali [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":16,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[1,10,31],"tags":[],"class_list":["post-1331","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-news","category-tehnologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1331","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1331"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1331\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1331"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1331"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1331"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}