{"id":3674,"date":"2014-10-09T11:33:58","date_gmt":"2014-10-09T09:33:58","guid":{"rendered":"http:\/\/mokrolive.info\/?p=3674"},"modified":"2014-10-09T11:51:32","modified_gmt":"2014-10-09T09:51:32","slug":"na-danasnji-dan-roden-ivo-andric","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mokrolive.info\/?p=3674","title":{"rendered":"Na dana\u0161nji dan ro\u0111en Ivo Andri\u0107"},"content":{"rendered":"

Dobitnik Nobelove nagrade za knji\u017eevnost, uspje\u0161ni diplomata Kraljevine Jugoslavije, velikan evropske knji\u017eevnosti i intelektualac \u010dije djelo danas neki \u017eele osporiti – Ivo Andri\u0107, ro\u0111en je na dana\u0161nji dan devetog oktobra 1892. godine u mjestu Dolac kraj Travnika.<\/strong><\/p>\n

\"ia\"<\/a><\/h1>\n

Djetinjstvo provodi u Vi\u0161egradu, gdje je zavr\u0161io osnovnu \u0161kolu. Godine 1903. upisuje sarajevsku Veliku gimnaziju (od koje su 1922. godine nastale dana\u0161nje Prva i Druga gimnazija), a studij slavenske knji\u017eevnosti i historije poha\u0111a na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Be\u010du, Krakovu te Gracu u kojem 1924. godine brani i doktorsku disertaciju na temu Razvoj duhovnog \u017eivota u Bosni pod utjecajem turske vladavine, prenosi Radio Sarajevo.<\/a><\/p>\n

Ta\u010dno 50 godina od svog prvog pojavljivanja u knji\u017eevnim vodama (1911.), kada je u \u010dasopisu Bosanska vila objavljena njegova prva pjesma U sumrak, ovaj Travni\u010danin postaje dobitnik najpresti\u017enijeg priznanja u domenu knji\u017eevnosti. Radi se, naravno, o Nobelovoj nagradi koja mu je 1961. godine uru\u010dena za roman Na Drini \u0107uprija, kao i za cjelokupni dotada\u0161nji rad na “istoriji jednog naroda”.<\/p>\n

U obrazlo\u017eenju je stajalo da “njegova proza sadr\u017ei epski naboj kojim prati ljudske sudbine iz historije svoje zemlje”.<\/p>\n

Iz \u0161irokog opusa knji\u017eevnog Andri\u0107eva stvarala\u0161tva izdvojit \u0107emo samo neka, ona najpoznatija djela: romani Na Drini \u0107uprija, Travni\u010dka hronika, Gospo\u0111ica, Prokleta avlija, Omer-pa\u0161a Latas (nedovr\u0161en), zbirke pripovjedaka Nemirna godina, \u017de\u0111, Jelena, \u017eena koje nema, Znakovi, Deca, Ku\u0107a na osami, putopisi i skice Staze, lica, predeli, meditativna proza Znakovi pored puta, Eseji, kritike, \u010dlanci, Sveske…<\/p>\n

Djela ovog nobelovca prevedena su na tridesetak jezika, a sve lirske pjesme, koje za njegova \u017eivota nisu bile sabrane u knjigu, objavljene su posthumno, 1976. godine u Beogradu, pod nazivom \u0160ta sanjam i \u0161ta mi se doga\u0111a.<\/p>\n

Zanimljivo je pomenuti i to da je upravo Andri\u0107 bio prvi potpisnik Novosadskog dogovora o srpskohrvatskom knji\u017eevnom jeziku.<\/p>\n

Diplomatska karijera<\/h3>\n

Andri\u0107 je imao i veoma uspje\u0161nu diplomatsku karijeru. Najprije je bio postavljen za \u010dinovnika u poslanstvu u Vatikanu, a potom je proputovao skoro cijelu Evropu, rade\u0107i desetak godina kao diplomata u konzulatima u Bukure\u0161tu, Trstu, Gracu, Marseilleu, Parizu, Madridu. Nakon toga bio je sekretar stalne delegacije Kraljevine Jugoslavije pri Dru\u0161tvu naroda u \u017denevi.<\/p>\n

Izme\u0111u Prvog i Drugog svjetskog rata nalazio se na funkciji opunomo\u0107enog ministra i vanrednog poslanika jugoslavenske vlade u Berlinu. Po izbijanju rata, zbog neslaganja s vlastima u Beogradu, podnosi ostavku na mjesto ambasadora, a za vrijeme Drugog svjetskog rata \u017eivi povu\u010deno u svom stanu u Beogradu. U tom periodu i stvara svoja najbolja djela, koja \u0107e kasnije do\u017eivjeti svjetsku slavu. Kasnije postaje \u010dlan Komunisti\u010dke partije Jugoslavije i prvi predsjednik Saveza knji\u017eevnika Jugoslavije.<\/p>\n

13. marta 1975. godine Vojnomedicinska akademija u Beogradu je saop\u0107ila da je Andri\u0107 preminuo u 1:15, a u \u010dasu smrti imao je nepune 83 godine. Posljednje zapisane rije\u010di ostavio je u svojoj bilje\u017enici gdje je stajalo: “Pomisao na smrt izaziva, ve\u0107 sama po sebi, kod \u010doveka strah. A kod knji\u017eevnika i svakog ‘javnog radnika’ dolazi uz to jo\u0161 i odvratnost od glupih i neiskrenih nekrologa koji nas \u010dekaju…”<\/p>\n

Video zapis sa dodjele Nobelove nagrade mo\u017eete pogledati :<\/p>\n