{"id":4029,"date":"2014-10-28T08:08:40","date_gmt":"2014-10-28T07:08:40","guid":{"rendered":"http:\/\/mokrolive.info\/?p=4029"},"modified":"2014-10-28T08:08:40","modified_gmt":"2014-10-28T07:08:40","slug":"zasto-je-srpski-jezik-nesto-drugo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mokrolive.info\/?p=4029","title":{"rendered":"Za\u0161to je srpski jezik ne\u0161to drugo?"},"content":{"rendered":"

Na dvestotu godi\u0161njicu Pismenice Vuka Karad\u017ei\u0107a, uporedo sa Sajmom knjiga i drugim jubilejima, prise\u0107amo se kako je po\u010dela Vukova jezi\u010dka reforma. I da li je bila neophodna?<\/strong><\/p>\n

\"vuk-karadzic\"<\/p>\n

Pre dva veka, godinu dana nakon sloma Kara\u0111or\u0111eve bune \u2013 u Be\u010du, gde su mesecima unazad pristizale tada\u0161nje izbeglice iz Turske \u2013 u \u0161tampariji izvesnog Joana \u0160irera pojavljuje se knji\u017eica na 106 strana (plus lista prenumeranata) naslovljena Pismenica serbskoga jezika po govoru prostoga naroda napisana.<\/p>\n

Ovo delo, posve\u0107eno arhimandritu Milentiju Nik\u0161i\u0107u iz manastira Feneka, objavljuje 1814. godine dvadesetsedmogodi\u0161nji ustani\u010dki pisar koji je na korici Pismenice potpisan kao Vuk Stefanovi\u0107 Srbijanac (tek u narednim knjigama potpisiva\u0107e se porodi\u010dnim imenom Karad\u017ei\u0107).<\/p>\n

Stigao u Be\u010d iz Zemuna, gde je zapo\u010deo svoje izbegli\u0161tvo i uz ne\u0161to u\u0161te\u0111evine prezimio u ku\u0107i Stefana \u017divkovi\u0107a i ro\u0111ake Savke, Vuk je pre \u0161tampanja Pismenice za tek osnovane \u201eNovine Serbske\u201c Dimitrija Davidovi\u0107a napisao jedan tekst o slomu ustanka u Srbiji, koji nije objavljen, ali je do\u0161ao u ruke carskog cenzora Jerneja Kopitara, a koji \u0107e Vuka potom navesti da se bavi narodnim jezikom.<\/p>\n

Trenutak je tragi\u010dan, kao i mnogi u istoriji Srbije. Veliki nacionalni poraz, rastrojstvo i nove migracije dolaze u osvit predromantizma, vrenja u brojnim kulturama Evrope, ispo\u0161tene ratovima sa Napoleonom.<\/p>\n

U to doba, kulturom Srba dominira knji\u017eevno-jezi\u010dka paradigma sa nestalnom azbukom od 44 slova i jezikom koji neprekidno mutira, a o kome danas u\u010dimo kao o jednoj, u najmanju ruku haoti\u010dnoj sme\u0161i ruskog, crkvenoslovenskog i narodnog govora.<\/p>\n

Istovremeno, ugledna imena kao \u0161to su Sava Tekelija, Pavle Solari\u0107 i Atanasije Stojkovi\u0107, u svojim delima svako malo uvode nove jezi\u010dke standarde, stvaraju\u0107i na kraju potpunu zbrku.<\/p>\n

\u0160tampana i pisana uporedo sa prvom Vukovom Pjesnaricom, Pismenica ni\u010de na temelju svih tih neuspelih reformi srpskog jezika (me\u0111u kojima je Vukovoj najbli\u017ea ona u kojoj se oku\u0161ao Savo Mrkalj) nude\u0107i ne\u0161to sasvim novo i sasvim jednostavno \u2013 zaista doslovnu primenu Adelungovog pravila \u201epi\u0161i kao \u0161to govori\u0161\u201c.<\/p>\n

I mada \u0107e tek 1847. biti slavljena kao pobeda narodnog jezika, Pismenica kao prva gramatika narodnog jezika ozna\u010dava prekretnicu u njegovom razvoju, otvara vrata velike Vukove reforme i, uop\u0161te, postavlja temelje moderne srpske kulture.<\/p>\n

Osnovni program dat je u njoj brzo i lako \u2013 ve\u0107 na strani 9, nakon \u0161to je sa\u017eeto i jasno objasnio za\u0161to je tako mnogo znakova u tada\u0161njoj bukvici slavenoserbskog jezika potpuno nepotrebno, Vuk predstavlja novu, reformisanu azbuku (u tom trenutku sa 29 slova, bez slova d\u017e), a potom i novi, narodni jezik, koji \u0107e izrasti u ovaj kojim danas govorimo, pi\u0161emo i mislimo.<\/p>\n

Ako se mo\u017ee na\u010diniti takvo pore\u0111enje, jezik iznikao iz Pismenice je kao i njegov tvorac, jezik izbeglica, snala\u017eljiv i samostalan. On usvaja izraze, prilago\u0111ava se, \u017eivi, menja se u duhu vremena i to, gotovo samostalno, br\u017ee i efikasnije nego \u0161to na\u0161i poslovi\u010dno tromi jezi\u010dki odbori i redakcije, obi\u010dno okasnelo, i\u0161ta preduzmu.<\/p>\n

Na dvestotu godi\u0161njicu Pismenice, uporedo sa drugim jubilejima tokom 2014. godine, podse\u0107anja, debate i diskusije o Vukovoj jezi\u010dkoj reformi nisu doneli ni\u0161ta novo.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu se moderni, Vukov, srpski jezik pokazao kao neo\u010dekivano bogat i mo\u0107an, kao jezik koji je u sku\u010denim okvirima Balkanskog poluostrva sabrao tradicije vi\u0161e nacija i postao trajan most zajedni\u0161tva, ma kako politi\u010dke oligarhije neprekidno poku\u0161avale da izvr\u0161e nasilje nad njim i pretvore ga u vi\u0161e navodno razli\u010ditih jezika.<\/p>\n

Eksperiment doslovne primene Adelungovog pravila nije ostao samo na uzbudljivom enciklopedijskom podatku da je srpski jezik jedini na svetu u kom se zaista i pi\u0161e kao \u0161to se govori, ve\u0107 jezik koji se nesmetano mo\u017ee pisati na vi\u0161e pisama, a da re\u010di od svog duha ni\u0161ta ne gube. I \u010ditav niz drugih pogodnosti.<\/p>\n

Sa druge strane, kriti\u010dari Vuka su u pravu kad navode kako je Vukov knji\u017eevni jezik, nikao iz narodnog govora, ote\u017eao i gotovo ukinuo veze sa onim delom srpske umetni\u010dke knji\u017eevnosti koji se razvijao pre 1814. godine. Tako je i kultura Srba pre Pismenice, napisana na danas nepostoje\u0107em slavenoserbskom jeziku, nepovratno zaboravljena.<\/p>\n

Vredi li, u odnosu na Vukovu tradiciju u kojoj svakodnevno u\u017eivamo, \u017ealiti zbog tog prate\u0107eg gubitka?<\/p>\n

Ne, rekao bih, ne vredi \u017ealiti nimalo.<\/p>\n

Izvor: Elementarijum<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na dvestotu godi\u0161njicu Pismenice Vuka Karad\u017ei\u0107a, uporedo sa Sajmom knjiga i drugim jubilejima, prise\u0107amo se kako je po\u010dela Vukova jezi\u010dka reforma. I da li je bila neophodna? Pre dva veka, godinu dana nakon sloma Kara\u0111or\u0111eve bune \u2013 u Be\u010du, gde su mesecima unazad pristizale tada\u0161nje izbeglice iz Turske \u2013 u \u0161tampariji izvesnog Joana \u0160irera pojavljuje […]<\/p>\n","protected":false},"author":27,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[1,8],"tags":[],"class_list":["post-4029","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4029","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/27"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4029"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4029\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4029"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4029"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4029"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}