{"id":4403,"date":"2014-12-06T20:46:14","date_gmt":"2014-12-06T19:46:14","guid":{"rendered":"http:\/\/mokrolive.info\/?p=4403"},"modified":"2014-12-08T09:30:43","modified_gmt":"2014-12-08T08:30:43","slug":"selo-rogousici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mokrolive.info\/?p=4403","title":{"rendered":"Selo Rogou\u0161i\u0107i"},"content":{"rendered":"

Rogou\u0161i\u0107i\u00a0 su jedno od\u00a0 najljep\u0161ih sela na podru\u010dju Mjesne zajednice Mokro u Op\u0161tini Pale. \u00a0Smje\u0161teno je du\u017e magistralnog puta M19 Sarajevo \u2013 Zvornik – Bijeljina \u00a0i dalje prema Beogradu \u00a0odnosno u donjem toku Mokranjske Miljacke. \u00a0Prema pisanju prof. \u0110erkovi\u0107a,\u00a0 naziv sela je nastao iz rije\u010di \u201erogu\u0161iti se\u201c , a selo Rogou\u0161i\u0107e \u010dine zaseoci Gradina, Podovi i Biserna kula .<\/strong><\/p>\n

\"Rogou\u0161i\u0107i<\/a><\/p>\n

Prema popisu iz 1991 godine u Rogou\u0161i\u0107ima je \u017eivjelo 199 stanovnika.\u00a0 Nakon otad\u017ebinskog rata, sticajem okolnosti\u00a0 i kao posljedica raseljavanja Srba iz Sarajeva, broj stanovnika u Rogou\u0161i\u0107ima se pove\u0107ao.<\/p>\n

1953 godine u Rogou\u0161i\u0107ima je\u00a0 \u017eivjelo \u00a0243 stanovnika . Nakon trideset godina( 1981\u00a0 godine )broj doma\u0107instava se gotovo udvostru\u010dio (62),ali se broj stanovnika \u00a0umanjio(216). Sada se procjenjuje da u Rogou\u0161i\u0107ima \u017eivi oko 250 stanovnika ,\u00a0 \u0161to selo \u010dini jednim od najmnogoljudnijih na podru\u010dju Op\u0161tine Pale.<\/p>\n

\"Rogou\u0161i\u0107i<\/a><\/p>\n

U Rogou\u0161i\u0107ima su oduvijek \u017eivjeli: Peki\u0107i , Vasiljevi\u0107i , Joki\u0107i , \u0160ljivi\u0107i , Mi\u0107i\u0107i , Cerovine , Paunovi\u0107i , Panti\u0107i, \u0160kipine, \u0160enderi .\u00a0 Sada su tu i nove familije koje su odlu\u010dili \u017eivot nastaviti u ovom lijepom selu.<\/p>\n

Mo\u017eda je najbolje \u00a0istoriju porodica u Rogou\u0161i\u0107ima opisao upravo prof. Mojsije \u0110erkovi\u0107\u00a0 u knjizi \u00a0\u201ePale i Paljani\u201c.<\/p>\n

Ona \u00a0je zapisao: \u201eTri brata Peki\u0107a prapreci su ovog bratstva: \u00a0Stojan (1865-1932), Nedeljko(1850-1931) i Vidak (1855-1946), sin Stojanov . I on ima brojnu porodicu, 36 potomaka. Kao \u0161to svaki cvijet ne daje plod tako je i sa ovom porodicom.\u00a0 I sa onom u Barama i Koranu. Nisu danas dosegli taj broj koje su imali preci u 19.vijeku. \u00a0Potomci Peki\u0107a vjekuju u selu Previ\u0161u kod \u0160avnika. \u00a0U starom su zavi\u010daju ugledna porodica. Bili su povezani sa Karad\u017ei\u0107ima u Petnjici i sa njima su \u010detovali protiv Turaka. Bili su \u017eestoki ratnici, oficiri i plemenski glavari. Slave Lu\u010dindan, a tu su slavu nastavili i u novom zavi\u010daju. U dobojskom logoru umro je Gavro. U prve dvije godine drugog svjetskog rata usta\u0161e su umorile osmoro Peki\u0107a: Iliju , Janju , \u0110or\u0111a , Jova , Sima , Janju , Plemu i Pera. Nijedan ih rat nije mimoi\u0161ao.<\/p>\n

Vasiljevi\u0107 Marko \u010calet (1877-1939) i Savo (1877-1946) imali su 73 potomaka kada se doselio u Rogou\u0161i\u0107e. \u00a0Marko je imao nadimak \u010calet. Vasiljevi\u0107i se pojavljuju i pod prezimenom Kosori\u0107 .\u00a0 Svi slave Jovanjdan i oni u G. Palama i u Koranu.<\/p>\n

\"Rogou\u0161i\u0107i<\/a><\/p>\n

Joki\u0107i, nazivaju ih i Stanari. Vode porijeklo od dvojice bra\u0107e Todora(1855-1911) i Save(1857-1925). Oni su \u00a0imali \u00a058 potomaka. U rodu sa onima koji \u017eive u Prutinama i Sinjevu koji slave Jeremijevdan.<\/p>\n

\u0160ljivi\u0107 (\u0160ljivo) Djoko(1845-1923)imao \u00a0je 35 potomaka.\u00a0 Njegovi su potomci dodali svom prezimenu ” i\u0107”. \u017dive jo\u0161 i u G Palama, Koranu i Kalovitim brdima. Slave Arandjelovdan.<\/p>\n

Mi\u0107i\u0107 Marinko\u00a0 (1855-1928) i Kosta (1870-1932) imali su 27 potomaka.\u00a0 Vjekuju jo\u0161 u Blju\u0161tevcu i svi slave \u0160\u0107epanjdan.Nisu u rodu sa onima kod Ljubinja (Hercegovina).<\/p>\n

Paunovi\u0107 (Stojanov) Luka \u00a0(1885-1924) imao je 20 potomaka. Nazvani su tako po prababi koja se lijepo obla\u010dila.\u00a0 Ima ih na Glasincui slave \u0110ur\u0111evdan.<\/p>\n

Panti\u0107 \u00a0Panto (1847-1934) imao je 22 potomka doselio se od Olova, i slave Aran\u0111elovdan.<\/p>\n

\u0160kipine se novodoseljenici\u00a0 i \u00a0\u017eive u vi\u0161e naselja.\u00a0 Iz Hercegovine se doseljavaju kod Fo\u010de pod prezimenom An\u0111eli\u0107. Dobili su prezime po drvenoj posudi\u00a0 \u0161kipu-\u0160kipine.Odatle su se raselili na vi\u0161e strana.\u00a0 Slave Jovanjndan\u201c.<\/p>\n

\"Zadu\u0161nice<\/a><\/p>\n

Na juznoj strani \u00a0Zlokosa\u00a0 nalazi se Marinova pe\u0107ina, duga oko 10 metara, \u0161iroka oko 7 metara i visoka oko 4 metra.\u00a0 Kao praistorijsko staniste\u00a0 iz doba neolita u ovoj pe\u0107ini su prona\u0111eni predmeti od keramike i oru\u0111e od kamena koji su preneseni u Sarajevski muzej.\u00a0 Na\u0111eni su i\u00a0 vrlo specifi\u010dni ostaci \u017eivotinjskog porijekla \u00a0a sli\u010dni njima prona\u0111eni su\u00a0 jo\u0161 \u00a0samo u nekim pe\u0107inama \u00a0Alpa.<\/p>\n

U podno\u017eju Gradine nalazi se nekropola od 25 ste\u0107aka, \u00a0a \u00a011 ste\u0107aka je\u00a0 u obliku sanduka ili sarkofaga. Jedan od ste\u0107aka je posebno ukra\u0161en.<\/p>\n

 <\/p>\n

Redakcija MokroLive.info<\/p>\n

Zahvaljujemo se \u00a0Dragani za saradnju i ustupljene fotografije iz porodi\u010dnog albuma.<\/p>\n

 <\/p>\n\n\t\t