{"id":4959,"date":"2015-01-27T08:14:36","date_gmt":"2015-01-27T07:14:36","guid":{"rendered":"http:\/\/mokrolive.info\/?p=4959"},"modified":"2015-01-27T08:16:43","modified_gmt":"2015-01-27T07:16:43","slug":"danas-je-savindan-ako-zagrmi-na-svetog-savu-ne-pise-nam-se-dobro","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mokrolive.info\/?p=4959","title":{"rendered":"DANAS JE SAVINDAN: Ako zagrmi na Svetog Savu, ne pi\u0161e nam se dobro!"},"content":{"rendered":"

 <\/p>\n

\n

Narodno verovanje ka\u017ee da ako na dana\u0161nji dan zagrmi u dr\u017eavi \u0107e se desiti va\u017eni i prelomni doga\u0111aji<\/p>\n

\"sveti-sava-foto-wikipedia-1389604509-426647<\/a><\/p>\n<\/header>\n

Foto: Wikipedia<\/figcaption><\/figure>\n
BEOGRAD – \u0160kole u Srbiji obele\u017ei\u0107e danas Svetog Savu, dan duhovnosti, \u0161kolsku slavu u \u010dast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva.\u00a0<\/figcaption><\/figure>\n
\n
\n

Na Savindan nema nastave, ali \u0111aci i nastavnici prisustvuju priredbama, se\u010denju slavskog kola\u010da, odlaze u crkvu.<\/p>\n

Sveti Sava je ustanovljen za \u0161kolsku slavu 1840. godine, na predlog Atanasija Nikoli\u0107a, rektora Liceja u Kragujevcu. U odluci tada\u0161njeg Pope\u010diteljskog prosve\u0161tenija, predstavnici dr\u017eavne i crkvene vlasti propisali su da se Sveti Sava progla\u0161ava za “patrona svih na\u0161ih \u0161kola i da se najsve\u010danije proslavlja”.<\/p>\n

Savindan se u \u0161kolama slavio sve do 1945. godine, kada je ukinut, odlukom tada\u0161njih vlasti.<\/div>\n

Posle poluvekovne zabrane od komunisti\u010dkog re\u017eima, od devedesetih godina pro\u0161log veka ponovo se praznuje u obrazovno-vaspitnim ustanovama.Ime Svetog Save nose mnogi toponimi na svim prostorima gdje \u017eive Srbi, a naro\u010dito u Srbiji i Crnoj Gori.<\/p>\n

Ko je bio Sveti Sava<\/strong><\/p>\n

Prvi Arhiepiskop srpski, sin Stefana Nemanje, velikog \u017eupana srpskog, ro\u0111en 1169. godine. Kao mladi\u0107 pobegao je na Svetu Goru gde se zamona\u0161io. Za njegovim primerom je ne\u0161to kasnije po\u0161ao i njegov otac, posle smrti poznat pod mona\u0161kim imenom Simeon Miroto\u010divi. Sveti Sava je bio izuzetno obrazovan i energi\u010dan \u010dovek koji je u Nikeji uspeo da izdejstvuje nezavisnost Srpske Pravoslavne crkve i postane prvi Arhiepiskop srpski. Podigao je zajedno sa ocem manastir Hilandar, a potom mnoge manastire i \u0161kole po Srbiji. Podigao je i prve bolnice koje su bile pri ve\u0107im manastirima. Po smrti, Savine mo\u0161ti su prenesene u manastir Mile\u0161eva 1237. godine, a Turci ih spali\u0161e 1594. godine, na Vra\u010daru. Na tom mestu se danas nalazihram Svetog Save.<\/p>\n

\"Foto:<\/a><\/div>\n
Foto: Fonet<\/b><\/strong><\/div>\n

Poznato je da uspomenu na prvog srpskog arhiepiskopa u Crnoj Gori, \u010duvaju ovi toponimi: Savina, Savinica, Savina voda, Savina greda, Savina stopa, Savin izvor, Savin potok, Savina strana, Savin kuk, Savino po\u010divalo. Sasvim je izvjesno da ovim nije iscrpljen spisak toponima koji nose ime na\u0161eg prvog prosvetitelja.<\/p>\n

Na\u010din proslavljanja<\/strong><\/p>\n

Savindan se proslavlja isto kao i sve druge Krsne slave, pripremom slavskog kola\u010da, koljiva i vina, i osve\u0161tanjem koje obavlja sve\u0161tenstvo Crkve. Ukoliko padne u mrsni dan, sprema se mrsna trpeza, a ukoliko padne u posni dan (sreda, petak), sprema se posna trpeza. To je nepokretni praznik. Po\u0161to je Sveti Sava za\u0161titnik svih srpskih \u0161kola, i slavi se kao \u0161kolska slava, na sam Savindan, ili neki dan pre, \u0111aci pripremaju priredbe sa prigodnim programom, recitacijama, ske\u010devima, itd. koji govore o \u017eivotu i delu na\u0161eg najve\u0107eg svetitelja. Mnoge pesme su ispevane o Svetom Savi, i budu\u0107i da je on uzor za sve Srbe, to se \u010desto Pravoslavlje u Srba naziva Svetosavlje – putSvetog Save.<\/p>\n

Naro\u010dito revnosno Svetog Savu praznuju sto\u010dari iz raznih krajeva. Poput svetog Mrate i svetog Aran\u0111ela, sveti Sava se smatra vu\u010djim pastirom.\u00a0Mnogi srpski narodni obi\u010daji oko Svetog Save vezani su za stoku i za strah od vukova. Pred Savindan se nije smela stoka terati u \u0161umu, iz straha od vukova, jer bi to za nju bilo pogubno. Ovih dana se ni\u0161ta nije smelo raditi sa se\u010divom. Britve nisu otvarane da bi vucima \u010deljusti ostale sklopljene. A \u017eene nisu smele ni\u0161ta bojiti u crveno da vuci ne bi klali stoku.Da bi umolili sveca da vukove okrene od njihovog stada, u mnogim krajevima se ovaj praznik proslavlja vrlo sve\u010dano i pre njega se postilo sedam dana.<\/p>\n

Narodni obi\u010daji<\/strong><\/p>\n

\u039f Svetom Savi postoje mnoge angedote i pri\u010de, ali je narod ispreo i prave legende, u koje je uneo i elemente mnogih drugih pri\u010da. On je putuju\u0107i Bo\u017eiji \u010dovek, putuje po srpskim zemljama, zavodi red i blagostanje, u\u010di narod kako da ore, kopa, kresanjem ognjila kako da dobije vatru, \u017eene u\u010di da kuvaju, mese hleb, tkaju, pletu, prave sir i kiselo mleko, kova\u010de da kuju gvo\u017e\u0111e, kako se sadi loza, kako se dobija vino…U \u010ca\u010dku, majke koje imaju decu \u0161kolskog uzrasta, spremaju na ovaj dan \u017eito. U takovskom kraju veruje se da su svi vuci, psi Svetog Save. Uvre\u017eeno je mi\u0161ljenje da je on gospodar vukova i da vukovima odre\u0111uje koje torove smeju da napadaju zimi. U Hercegovini opet pri\u010daju da je Sveti Sava bio nekada pastir, pa jednom njegov pas blago ujede zalutalu ovcu. Sava se naljuti i prokle kera da vi\u0161e ni\u0161ta ne jede osim onog \u0161to otme. Tako je taj pas pobegao u planinu i postao vuk.Veruje se da gde on dotakne \u0161tapom kamen, tu se pojavljuje izvor sa lekovitom vodom, \u03bf \u010demu svedo\u010de brojni nazivi lekovitih izvora sa njegovim imenom, kao \u0161to je onaj kod manastira Savinac u takovskom kraju, ili Savinac kod U\u017ei\u010dke Po\u017eege.\u039f Savindanu se ne rade te\u017ei poslovi. U nekim krajevima se ne radi ni\u0161ta. Negde poste celu nedelju pre Savindana.<\/p>\n

Simbolika na Svetog Savu<\/strong><\/p>\n

Postoji mnogo srpskih narodnih verovanja vezanih za Savindan, me\u0111u kojima i to da ako na Svetog Savu grmi, desi\u0107e se va\u017eni doga\u0111aji u zemlji.<\/p>\n

Godina 1995. je sav Srpski rod opomenula velikom grmljavinom po svim na\u0161im zemljama. Uz grmljavinu, i\u0161lo je i nevreme, kao nedvosmislen znak prisustva Bo\u017ejeg i opomene Bo\u017eje.<\/p>\n

\u010cak su i stari, paganski narodi, koji nisu znali za istinitog Boga, svojim vrhovnim bogovima (zevsu, jupiteru, indri, perunu, toru, itd.) davali oblast munje i groma kao po preimu\u0107stvu bo\u017eanske opomene i bo\u017eanskoga oru\u017eja. I taj znak je svako mogao da vidi i \u010duje, samo ako je hteo da otvori o\u010di i u\u0161i. Grmljavina je na Svetog Savu zabele\u017eena u narodnoj pesmi o po\u010detku bune na dahije 1804. godine:<\/p>\n

“Tre\u0107u Sveci vrgo\u0161e priliku,\u00a0grom zagrme na Svetoga Savu,\u00a0usred zime, kad mu vreme nije,\u00a0sinu munja na \u010casne Verige,\u00a0potrese se zemlja od Istoka,\u00a0da se Srblji na oru\u017eje di\u017eu,\u00a0al se Srblji dignut ne smjedo\u0161e…”<\/p>\n

Izvor : Kurir<\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

  Narodno verovanje ka\u017ee da ako na dana\u0161nji dan zagrmi u dr\u017eavi \u0107e se desiti va\u017eni i prelomni doga\u0111aji Foto: Wikipedia BEOGRAD – \u0160kole u Srbiji obele\u017ei\u0107e danas Svetog Savu, dan duhovnosti, \u0161kolsku slavu u \u010dast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva.\u00a0 Na Savindan nema nastave, ali \u0111aci i nastavnici prisustvuju priredbama, se\u010denju slavskog […]<\/p>\n","protected":false},"author":28,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[1,8,10],"tags":[],"class_list":["post-4959","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-kultura","category-news"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4959","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/28"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4959"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4959\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4963,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4959\/revisions\/4963"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4959"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4959"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4959"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}