{"id":6889,"date":"2015-06-30T13:15:36","date_gmt":"2015-06-30T11:15:36","guid":{"rendered":"http:\/\/mokrolive.info\/?p=6889"},"modified":"2015-06-30T13:16:24","modified_gmt":"2015-06-30T11:16:24","slug":"petra-skriveno-blago","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mokrolive.info\/?p=6889","title":{"rendered":"Petra – skriveno blago"},"content":{"rendered":"
\n
\n

Negdje u jugozapadnom dijelu Jordana, u blizini granice sa Izraelom, usred pustinjskog krajolika sa\u010dinjenog od crvenkastih stijena nalazi se skriveni grad \u2013 Petra. Dana\u0161nji naziv direktnij koja u prevodu zna\u010di \u201estijena\u201c. Na arapskom, lokalci mjesto nazivaju Al-Batra.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n

\"petra1\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sve do po\u010detka XIX vijeka, za Petru se na Zapadu nije znalo. Tokom svojih avanturisti\u010dkih putovanja, mjesto je 1812. otkrio \u0161vajcarski istra\u017eiva\u010d Johan Ludvig Burkhard, opisav\u0161i ga kao \u201eru\u017ei\u010dasti grad, star kao pola istorije \u010dovje\u010danstva\u201c.<\/p>\n

Uklesan u stijenama, bajkoviti grad \u0161iroj publici je postao poznat krajem XX vijeka, u tre\u0107em dijelu serijala \u201eIndijana D\u017eouns\u201c (\u201eIndiana Jones and the Last Crusade\u201c), kada na kraju filma Dr. Indi juri kroz \u010duveni uzani kanjon, na \u010dijem se kraju odjednom ukazuje plato sa predivnim zdanjem uklesanim u ru\u017ei\u010dastu stijenu.<\/p>\n

Iako je naselje bilo poznato jo\u0161 u doba starog Egipta, dana\u0161nji ostaci grada datiraju iz perioda VI – IV vijeka prije na\u0161e ere, kada su mjesto izgradili drevni Nabatejci. Kasnije, ovim dijelom svijeta su vladali Grci, Rimljani i Vizantijci, da bi par vijekova kasnije njime zavladali Arapi.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

U starom vijeku, ali i ne\u0161to kasnije, Petra je do\u017eivjela procvat zahvaljuju\u0107i \u010dinjenici da su ispod pustinjskog krajolika i be\u017eivotnih stijena, prona\u0111ene velike rezerve svje\u017ee izvorske vode. Vremenom, Nabatejci su nau\u010dili kako da je kontroli\u0161u podi\u017eu\u0107i vje\u0161ta\u010dke brane, lavirint podzemnih kanala i cisterne za vodu. Zbog ove \u010dinjenice, gotovo svi karavani koji su putovali kroz pustinjske dijelove Bliskog istoka, ovdje su obavezno pravili pauzu. Jo\u0161 je Plinije Stariji, starorimski pripovjeda\u010d zapisao, da su Nabatejci putnicima u karavanima vodu napla\u0107ivali i tako se obogatili.<\/p>\n

Najpoznatije zdanje Petre je ve\u0107 pomenuta zgrada uklesana u stijeni, nazvana Riznicom (Treasury), iako nije sa sigurno\u0161\u0107u utvr\u0111eno \u010demu je ustvari slu\u017eila. Fasada ovog zdanja prekrivena je rupama od metaka, koje su napravili lokalni beduini poku\u0161avaju\u0107i da u zidovima prona\u0111u navodno skriveno blago, koje ni posle vi\u0161e vijekova nije prona\u0111eno unutar Riznice. Ne\u0161to dalje, na arheolo\u0161kom nalazi\u0161tu se nalazi veliki anti\u010dki rimski amfiteatar, kao i nekoliko grobnica uklesanih u stijenama. Tu je i zdanje pod nazivom Manastir (Monastery) iz I vijeka na\u0161e ere, koje svojim izgledom podsje\u0107a na Riznicu, te je nemojte pomje\u0161ati sa istom.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Godine 1845, britanski pjesnik D\u017eon Vilijem Burgon, dobio je presti\u017enu nagradu za Pjesmu o Petri koju sam nikada nije vidio, ali je poemu napisao na osnovu fantasti\u010dnih opisa koje je o Petri \u010duo. Vijek i po kasnije, 1985. Petra je progla\u0161ena dijelom UNESCO-ve svjetske kulturne ba\u0161tine, kao \u201ejedno od najdragocjenijih kulturnih ostataka koje je stvorio \u010dovjek\u201c. \u010cuveni \u201eSmithsonian Magazine\u201c, postavio je Petru na listu 28 mjesta koje\u00a0koje morate vidjeti prije nego \u0161to umrete (\u201e28 Places to See Before You Die\u201c).<\/p>\n

Savjet je da za posjetu Petri izdvojite dobar dio dana (ako ne i \u010ditav dan) i da u obilazak krenete \u0161to ranije ujutro. Obzirom da \u0107ete dosta pje\u0161a\u010diti (staze Arheolo\u0161kog parka Petre duge su nekoliko kilometara), patike ili sli\u010dna udobna obu\u0107a su obavezni. Ulaz u Petru ko\u0161ta nevjerovatnih 70 $ (oko 52 eura), pa mnogi turisti (i avanturisti) poku\u0161avaju da izbjegnu pla\u0107anje tako \u0161to u cik zore, prije nego \u0161to na posao stignu zaposleni, pro\u0111u kroz ulaz u arheolo\u0161ko nalazi\u0161te (pre toga kampuju\u0107i negdje u blizini!). Posjeta Petri mogu\u0107a je i tokom ve\u010dernjih sati, kada je u ulaznicu uklju\u010den trbu\u0161ni ples i \u010daj sa beduinima.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ako Petru posje\u0107ujete iz nekog od egipatskih ili izraelskih ljetovali\u0161ta (jednodnevni izlet), cijena ulaznice bi\u0107e jo\u0161 ve\u0107a \u2013 astronomskih 127 $ (95 eura) po osobi, nera\u010dunaju\u0107i prevoz koji ste platili kako bi stigli do lokaliteta.<\/p>\n

Najjeftinije je ako Petru posjetite dok ste u Jordanu, JETT autobusom iz Amana (prijestolnice Jordana) koji polazi u 6.30 h, a iz Petre se u Aman vra\u0107a u 16 h.(povratna autobuska karta ko\u0161ta oko 25 eura).<\/p>\n

U okolini Petre nalazi se planina Aaron (Jebal Haroun), mjesto na kojem se nalazi mala crkva i grob Arona, prema predanju \u2013 Mojsijevog brata, kao i brdo na kojem se nalaze kameni \u017ertvenici iz anti\u010dkog perioda (High Place Sacrifice).<\/p>\n

U Petri jo\u0161 mo\u017eete jahati kamilu ili mazgu, ali i pazariti anti\u010dke nov\u010di\u0107e. Ipak – pazite! Lokalci koji ih nude, ove nov\u010di\u0107e iskopavaju potpuno ilegalno, pa ako vam na granici otkriju, mo\u017eete biti optu\u017eeni da iz zemlje iznosite nacionalno blago!<\/p>\n

Furaj.ba<\/em><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Negdje u jugozapadnom dijelu Jordana, u blizini granice sa Izraelom, usred pustinjskog krajolika sa\u010dinjenog od crvenkastih stijena nalazi se skriveni grad \u2013 Petra. Dana\u0161nji naziv direktnij koja u prevodu zna\u010di \u201estijena\u201c. Na arapskom, lokalci mjesto nazivaju Al-Batra.   Sve do po\u010detka XIX vijeka, za Petru se na Zapadu nije znalo. Tokom svojih avanturisti\u010dkih putovanja, mjesto […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6890,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[1,8],"tags":[],"class_list":["post-6889","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6889","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6889"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6889\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6892,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6889\/revisions\/6892"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6890"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6889"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6889"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6889"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}