{"id":7901,"date":"2015-09-15T08:21:20","date_gmt":"2015-09-15T06:21:20","guid":{"rendered":"http:\/\/mokrolive.info\/?p=7901"},"modified":"2015-09-15T08:21:20","modified_gmt":"2015-09-15T06:21:20","slug":"zena-koju-je-andric-volio-do-kraja-zivota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mokrolive.info\/?p=7901","title":{"rendered":"\u017dena koju je Andri\u0107 volio do kraja \u017eivota"},"content":{"rendered":"<section>\n<figure class=\"\"><img decoding=\"async\" class=\"img-responsive\" title=\"\u017dena koju je Andri\u0107 volio do kraja \u017eivota\" src=\"http:\/\/slika.nezavisne.rs\/2015\/09\/750x450\/20150914195525_325609.jpg\" alt=\"\u017dena koju je Andri\u0107 volio do kraja \u017eivota\" \/><figcaption class=\"clearfix\"><span class=\"\"><small>\u017dena koju je Andri\u0107 volio do kraja \u017eivota<\/small><\/span><\/figcaption><\/figure>\n<\/section>\n<div class=\"row\">\n<div class=\"col-lg-2\">\n<section>Nikada nije prestalo interesovanje ne samo za djela nobelovca Ive Andri\u0107a, koja se stalno ponovo \u0161tampaju i prevode na najegzoti\u010dnije strane jezike, ve\u0107 i za pi\u0161\u010dev \u017eivot, jer se on uvijek trudio da sa\u010duva privatnost.<\/section>\n<\/div>\n<div class=\"col-lg-10\">\n<section class=\"vijestTijelo\">Istina je da se veoma \u010desto \u017ealio na usamljenost, na zdravstvene tegobe, na probleme vezane za njegovu diplomatsku karijeru ili kao pisac za probleme sa izdava\u010dima, ali u njegovoj zaostav\u0161tini nisu prona\u0111ena pisma koja su mogla da otkriju da su neke dame gajile nje\u017ena osje\u0107anja prema njemu.<\/p>\n<p>Gospodstveni Andri\u0107 se pobrinuo da, ukoliko je dobijao takva pisma, budu odmah uni\u0161tena, me\u0111u njima i Milice Babi\u0107, ljubavi njegovog \u017eivota i jedine \u017eene koju je pustio u svoj usamljeni\u010dki svijet i o\u017eenio poslije dugih 30 godina \u010dekanja da ona bude slobodna.<\/p>\n<h3>Dame \u010duvale Andri\u0107eva pisma<\/h3>\n<p>Dame s kojima se Andri\u0107 dru\u017eio, me\u0111utim, pomno su \u010duvale njegova pisma, od drugarice iz rane mladosti Zdenke Markovi\u0107 do Vere Stoji\u0107, koja mu je bila saradnik i prijatelj do smrtnog \u010dasa (90 pisama).<\/p>\n<p>Prva \u0161kolovana srpska kostimografkinja Milica Babi\u0107 (1909-1968) udata Jovanovi\u0107, tako\u0111e je sa\u010duvala Andri\u0107eva pisma koja joj je slao, dok je jo\u0161 bila udata za drugoga, kada je ostala udovica i zatim, kada su poslije vjen\u010danja (7. septembra 1958) povremeno bili razdvojeni.<\/p>\n<p>Zahvaljuju\u0107i toj prepisci mo\u017ee, barem, da se nasluti da se iza elegantne, uvijek ozbiljne &#8220;fasade&#8221; ipak krilo nje\u017eno srce u kome je do kraja \u017eivota bilo samo jedno mjesto &#8211; za Milicu.<\/p>\n<p>Na sre\u0107u, dvoje publicista, dugogodi\u0161njih istra\u017eiva\u010da Andri\u0107evog \u017eivota, rano preminula novinarka i pjesnikinja za djecu Gordana Brajovi\u0107 i dugogodi\u0161nji novinar lista &#8220;Politika&#8221; Radovan Popovi\u0107 su u knjigama &#8220;Andri\u0107 i Milica&#8221; i &#8220;Andri\u0107eva prijateljstva&#8221; objavili, kao dio izvorne gra\u0111e, i zna\u010dajan dio sa\u010duvanih pisama koja je Andri\u0107 pisao Milici.<\/p>\n<p>Gordana Brajovi\u0107 u knjizi iznosi tezu da su se Andri\u0107 i Milica Babi\u0107 upoznali prije nego \u0161to je njen mu\u017e Nenad Jovanovi\u0107 dobio postavljenje u jugoslovenskom poslanstvu u Berlinu na zahtjev Andri\u0107a koji je tada bio ambasador.<\/p>\n<p>Nesumnjivo je da je bra\u010dni par Jovanovi\u0107 od dolaska u Njema\u010dku stalno u dru\u0161tvu Andri\u0107a koji se, prema svjedo\u010denjima prijatelja, preko no\u0107i izmjenio i nije krio svoju op\u010dinjenost prelijepom mladom \u017eenom, 17 godina mla\u0111om od njega, koju je postavio da bude doma\u0107ica na njegovim prijemima po\u0161to je bio neo\u017eenjen.<\/p>\n<p>U po\u010detku ih zbli\u017eava njihovo zajedni\u010dko porijeklo, jer su svi troje iz BiH, a zatim i interesovanja, jer su svi okrenuti knji\u017eevnosti, ali ima znakova da je Milica u\u017eivala u pa\u017enji kojom su je obasipala oba mu\u0161karca izme\u0111u kojih nikada nije bilo nesporazuma ili otvorenog neprijateljstva.<\/p>\n<p>Takav odnos \u0107e se zadr\u017eati od 1939. pa do Nenadove smrti 1957. Tokom tog vremena Andri\u0107 \u0107e veoma kratka i strogo informativna pisma zapo\u010dinjati sa &#8220;Dragi prijatelju&#8221; da se mu\u017e ne bi osjetio izostavljenim, iako je prava osoba kojoj je poruka bila upu\u0107ena bila Milica.<\/p>\n<p>Andri\u0107 je i svoje kapitalno djelo &#8220;Na Drini \u0107uprija&#8221;, kada je objavljeno u martu 1945, poklonio bra\u010dnom paru Jovanovi\u0107 sa posvetom u kojoj izra\u017eava nadu da \u0107e se Nenad uskoro vratiti ku\u0107i iz logora (\u0161to se i dogodilo krajem 1945).<\/p>\n<h3>Do smrti pisma potpisivao sa Mandarin<\/h3>\n<p>Po povratku iz zarobljeni\u0161tva Nenad Jovanovi\u0107 je dobio posao kao prevodilac u novinskoj agenciji Tanjug i dru\u017eenje u troje se nastavilo.<\/p>\n<p>Brajovi\u0107 je iz razgovora sa Milicom Zajcev (poznata baletska kriti\u010darka), k\u0107erkom Mili\u010dine sestre, saznala da je Andri\u0107 imao nadiomak &#8220;Mandarin&#8221; u ku\u0107i Jovanovi\u0107a prije polaska u zvani\u010dnu posjetu Kini na \u010delu delegacije pisaca. Tako se potpisivao u pismima Milici sve do njene smrti.<\/p>\n<p>Od \u010dasa kada je postala udovica, Andri\u0107 joj se javlja sa svih putovanja telefonom, kartom, pismom. Odluku da se uda za Andri\u0107a Milica je prvo saop\u0161tila Luli Vu\u010di, supruzi njegovog druga po peru, Aleksandra. Oni su im bili i kumovi.<\/p>\n<p>Posljednje ljeto prije nego \u0161to su se vjen\u010dali, iako je Milica ve\u0107 bila udovica, proveli su odvojeno, ali Mandarin svakoga dana javlja &#8220;Dragom prijatelju&#8221; kako je proveo dan koji su &#8220;prazan&#8221;. Ve\u0107 prilikom sledje\u0107eg putovanja u prolje\u0107e 1958. prvi put joj se obra\u0107a sa &#8220;Draga Milice&#8221; i \u017eali se na &#8220;potpunu samo\u0107u&#8221;.<\/p>\n<p>Nakon vjen\u010danja Andri\u0107 vi\u0161e nije krio da je pi\u0161u\u0107i pri\u010du &#8220;Jelena \u017eena koje nema&#8221; imao na umu ba\u0161 Milicu i sa njom je svio i svoj prvi pravi dom u stanu u kome je danas njegov spomen muzej.<\/p>\n<h3>Sa Milicom na dodjelu Nobelove nagrade<\/h3>\n<p>Tu je stigla i vijest da je dobio Nobelovu nagradu i uz njega je u tom \u010dasu bila voljena \u017eena sa kojom je prvo nazdravio, \u0161to su zabilje\u017eile kamere za vje\u010dnost.<\/p>\n<p>Ona je uz njega, u rasko\u0161noj kraljevskoj plavoj balskoj haljini sa velikom crnom ma\u0161nom u srebrnoj kosi u\u0161la u sve\u010danu salu gdje je trebalo da se odr\u017ei ceremonija uru\u010denja nagrade. Tada su odjeknuli tonovi sevdalinke &#8220;Kad ja po\u0111oh na Bemba\u0161u&#8221;. Hor stokholmskih madrigalista zapjevao je &#8220;Oj jesenjske duge no\u0107i&#8221;.<\/p>\n<p>Poslije ovog zajedni\u010dkog trijumfa zapo\u010dinje duga borba sa Mili\u010dinom bole\u0161\u0107u, te\u0161kim oblikom artritisa, koji \u0107e je indirektno i usmrtiti, jer su ljekovi oslabili srce koje ju je izdalo.<\/p>\n<p>Do posljednjeg dana on joj se javljao sa &#8220;Drago Lepo&#8221;, a potpisivao &#8220;Grli te nje\u017eno tvoj Ivo Mandarin&#8221;.<\/p>\n<\/section>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor: Nezavisne novine\u00a0<\/em><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u017dena koju je Andri\u0107 volio do kraja \u017eivota Nikada nije prestalo interesovanje ne samo za djela nobelovca Ive Andri\u0107a, koja se stalno ponovo \u0161tampaju i prevode na najegzoti\u010dnije strane jezike, ve\u0107 i za pi\u0161\u010dev \u017eivot, jer se on uvijek trudio da sa\u010duva privatnost. Istina je da se veoma \u010desto \u017ealio na usamljenost, na zdravstvene tegobe, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7902,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[8,10],"tags":[65],"class_list":["post-7901","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","category-news","tag-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7901","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7901"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7901\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7903,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7901\/revisions\/7903"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7902"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7901"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7901"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7901"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}