{"id":9239,"date":"2016-02-04T08:18:49","date_gmt":"2016-02-04T07:18:49","guid":{"rendered":"http:\/\/mokrolive.info\/?p=9239"},"modified":"2016-02-11T08:00:07","modified_gmt":"2016-02-11T07:00:07","slug":"kako-su-to-romanija-i-mokro-bili-cuveni-od-dubrovnika-pa-sve-do-persije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mokrolive.info\/?p=9239","title":{"rendered":"Kako su to Romanija i Mokro bili \u010duveni od Dubrovnika pa sve do Persije"},"content":{"rendered":"

Mokro se u jednom zapisu koji se \u010duva u Dubrovniku spominje jo\u0161 1402. godine, kao karavanska stanica u vlasti Kosa\u010da, ta\u010dnije Sandalja Hrani\u0107a. Nakon ratova s Pavlovi\u0107ima, Mokro je ponovo u vlasni\u0161tvu te vlastele od 1426. godine.<\/p>\n

Preko Mokrog je i u rimskom periodu prolazio va\u017ean drum koji je spajao Ilid\u017eu (Aqua S) sa Rogaticom i dalje prema Srebrenici (Domavija) i Sremskoj Mitrovici (Sirmium). U srednjem vijeku ovo je bila va\u017ena saobra\u0107ajnica koja se u turskom periodu \u010de\u0161\u0107e koristila, od one preko Pra\u010de i Carevih voda.<\/p>\n

\"crvene

Crvene stijene romanija 1897 godina<\/p><\/div>\n

U turskom periodu karavanima je put od Sarajeva do Mokrog trajao \u010ditava \u010detiri \u010dasa, pa je ovdje bilo idealno mjesto za izgradnju hana, na kojem su se umorni putnici trebali okrijepiti, pred savladavanje strmih litica Romanije i dalje preko Glasinca.<\/p>\n

Kroz Mokro je u srednjem vijeku pro\u0161lo vi\u0161e stranih poslanstava, ali u njihovim dnevnicima se ne spominje han u Mokrom.<\/p>\n

Karavansaraj i d\u017eamiju u Mokrom je za vrijeme svoje vladavine izme\u0111u 1555. i 1557. godine sagradio bosanski sand\u017eakbeg Kara Mustafa-beg Sokolovi\u0107 iz glasovite srpske porodice Sokolovi\u0107a, potomak Mehmed Pa\u0161e Sokolovi\u0107a. Han i d\u017eamija su postojali 1798. godine.<\/p>\n

Kada su ove zadu\u017ebine u Mokrom propale, ne zna se, ali nas na njih sje\u0107a lokalitet Vakuf.<\/p>\n

Izme\u0111u 1758. i 1760. sagradio je ovdje jedan veliki han bosanski vezir Mehmed-pa\u0161a Kukavica i u\u010dinio ga vakufom. Taj je han postojao jo\u0161 1840. godine, a izgorio je prije 1850. Oko 1840. bila mu je godi\u0161nja kirija 1700 gro\u0161a.<\/p>\n

Hanovi su bili lijepo ure\u0111eni. Oko njih je bilo raznog drve\u0107a kako bi se putnici u hladu odmarali. Danas drve\u0107a podsje\u0107aju na imena nekih hanova, kao npr. Halilov han u Panjevima u Mokrom.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Benedikt Kuripe\u0161i\u0107 slovenski diplomata, notar, putopisac i prevodilac je pro\u0161ao kroz Bosnu i Srbiju 1530. godine<\/b> i publikovao putopis 1531. godine.<\/p>\n

U svom putopisu Kuripe\u0161i\u0107 spominje njegov boravak u Mokrom<\/b>.<\/p>\n

“U srijedu 14. septembra krenusmo iz Kova\u010da preko \u0161irokog Vrhbosanskog polja, pre\u0111osmo kroz varo\u0161 Vrhbosnu (Sarajevo), pa idu\u0107i dugo nekom visokom gorom, skrenusmo udesno od puta, si\u0111osmo u dolinu i do\u0111osmo u selo Mokro, pa tu preno\u0107ismo…<\/p>\n

Jutros kad smo ulazili u varo\u0161 Vrhbosnu, tjerahu mimo nas, s desne strane, kao stoku petnaestoro do \u0161esnaestoro djece, dje\u010daka i djevoj\u010dica, jer ih ne moga\u0161e sve prodati na tr\u017ei\u0161tu. Neka im se Bog smiluje!”, Kuripe\u0161i\u0107 se osvrnuo i na te\u0161ku poziciju srpskog stanovni\u0161tva i djece koju su prodavali kao robove na tr\u017enici u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n
“Jutros kad smo ulazili u varo\u0161 Vrhbosnu, tjerahu mimo nas, s desne strane, kao stoku petnaestoro do \u0161esnaestoro djece, dje\u010daka i djevoj\u010dica, jer ih ne moga\u0161e sve prodati na tr\u017eistu. Neka im se Bog smiluje!”<\/b><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

\"\"<\/b><\/p>\n


\nPrvi opis Mokrog je 1658. godine dao francuski putopisac Kisle (Quiclet)<\/b>. On je 20. maja krenuo iz Sarajeva sa Mehmed-agom i pratiocima da preveze sakupljeni danak do Beograda. Karavan u pratnji vojske i dvije zastave (jedna crvena sa polumjesecom, jedna sa srebrnim \u0107emerom sa dva had\u017eira napose koje izlaze iz jedne ruke u crvenom polju) stigao u Mokro za \u010detiri \u010dasa.<\/p>\n

“Stigosmo u mali gradi\u0107, zvani Mokro, u lijep han ili karavansaraj. Ima tu lijepa d\u017eamija, put iz Sarajeva na tom je mjestu dosta lijep, ali brdovit.<\/p>\n

Sutradan jutrom, u utorak, dobili smo od okolnih stanovnika potporu, te krenusmo iz Mokrog penjati se uz opasnu i te\u0161ku planinu, radi razbojnika, kojih je puno i radi tijesnih i r\u0111avih puteva zvanu stra\u0161nom Romanijom. Premda su dan prije, na\u0161i ljudi bili oplja\u010dkani, na\u0161a pratnja je potisnula hajduke u guste \u0161ume ove planine. Prolaze\u0107i vidjesmo oko trideset grobova ljudi koji su jadno poginuli od tih hajduka i malo dalje sanduk, koji su isti obili, da otmu novac u njemu i druge stvari, \u0161to su ih dan prije na\u0161ega polaska ukrali nekim putnicima.<\/p>\n

Nastavili smo na\u0161 put i ostavismo na desno selo Glasinac, gdje ima jedna d\u017eamija i jedan han, gdje smo ve\u010derali i no\u0107ili, po\u0161to smo spavali oko sedam sati u hanu zvanom Ma\u010dkovac…”<\/p>\n\n\n\n
“Prolaze\u0107i vidjesmo oko trideset grobova ljudi koji su jadno poginuli od tih hajduka i malo dalje sanduk…”<\/b><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n


\n\"\"<\/b><\/p>\n

Ve\u0107 1660. godine u Sarajevo <\/b>je iz Rumunije krenuo \u010duveni putopisac Evlija \u010celebi. <\/b><\/b>Evlija je pro\u0161ao pored hana Ma\u010dkovac u Sokolovi\u0107ima i stigao na Glasinac.<\/p>\n

“Glasinac, to je napredno muslimansko selo sa \u010detrdeset do pedeset ku\u0107a.Tu ima od\u017eak Had\u017ei-Balta bega. On je zaim i dare\u017eljiv \u010dovjek. Zapadno od ovoga mjesta prostire se ravnica, plodno i kultivisano zemlji\u0161te. Ovdje smo i\u0161li opet prema zapadu preko \u0161umovitih brda. Dok smo se spustali niz kamenite i stjenovite puteve, konjima su sve plo\u010de potpadale. Najzad smo stigli na konak u Mokro.<\/p>\n

Mokro bo\u0161nja\u010dki zna\u010di kamenito i te\u0161ko prolazno mjesto. I ovdje, u jednoj tijesnoj i strmenitoj dolini, postoji pet-\u0161est malih i velikih \u0107eremitom pokrivenih hanova i pedesetak sirotinjskih ku\u0107a. Ima vrlo mnogo voda, koje su kao vrelo \u017eivota. Kako od ovih stijena dalje ne mogu da idu trgova\u010dka sremska kola, njihovi se tovari u Mokrom pretovaraju na konje i pregone u \u0161eher Sarajevo. Odavde smo krenuli i do\u0161li u grad Sarajevo…”<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Poslije 1660. godine u jednu “\u017eestoku zimu” Evlija je krenuo iz Banja Luke u Rumuniju i preko Sarajeva ponovo svratio u Mokro.<\/p>\n

“U njemu ima vi\u0161e hanova, jedna d\u017eamija i soba za pa\u0161e. Pet hanova nalaze se pod stijenom Mokro (Crvena stijena Romanije), koja je poznata u Rumu (Evropskom dijelu Turske), Arabiji i Perziji. Melek Ahmet-pa\u0161a je kroz ove stijene provukao \u010detvere ko\u010dije i prebacio ih na drugu stranu. Zatim smo i\u0161li dalje i za osam sahata do\u0161li u Zukov Han. Idu\u0107i osam sahata dalje prema jugoistoku stigli smo u grad Vi\u0161egrad…”<\/p>\n

Evlija Mokro naziva turskim nazivom Kokre, a Glasinac – Kalas. Drum Sarajevo – Mokro “pah-rah”.<\/p>\n\n\n\n
“U njemu ima vi\u0161e hanova, jedna d\u017eamija i soba za pa\u0161e. Pet hanova nalaze se pod stijenom Mokro, koja je poznata u Rumu…”<\/b><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

\"\"<\/p>\n

Miljacka<\/b><\/p>\n

U svom opisu rijeke Miljacke Evlija navodi da se ona u Sarajevo sliva s planinskih pa\u0161njaka Devine i planina Ma\u010dkovca i Mokrog. Teku\u0107i nani\u017ee ona prolazi kroz \u0161eher ispod Careve \u0107uprije i nakon dva sata uliva se u rijeku Bosnu.<\/p>\n

“U blizini mevlevijske tekije na rijeci Miljacki, nalazi se velika brana (bender). Sve drvosje\u010de ovog \u0161ehera sijeku ogromno drve\u0107e u onim \u0161umama povrh rijeke Miljacke koje su kao planina Bisotun (u Aziji), i spremaju ga za gorivo. Svaki na drvima koja je posjekao usije\u010de na neki na\u010din zasjeku i ozna\u010div\u0161i tako svoja drva, baca ih u Miljacku. Sva gra\u0111a i drvo za gorivo splavlja se vodom. Kad se drva zaustave na pomenutoj brani (bend-basi – otuda naziv Bemba\u0161a), dolaze vlasnici drva i paze\u0107i na svoje oznake, ve\u017eu svoja drveta u\u017eetima i prenose ih svojim ku\u0107ama.<\/p>\n\n\n\n
“Sve drvosje\u010de ovog \u0161ehera sijeku ogromno drve\u0107e u onim \u0161umama povrh rijeke Miljacke…”<\/b><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Hrana<\/b><\/p>\n

Evlija je bio zadivljen jelima i pi\u0107ima koja su se spremala u ovim krajevma. U brojnih hanovima su se slu\u017eila jela: ure\u0111eni bijeli latinski somun, i “ru\u010dka \u0107urek”, tj. jedna vrsta masnog \u0107ureka koji se jede uz doru\u010dak – burek od koko\u0161ijeg mesa, kajmak-baklava, raznovrsne \u010dorbe od povr\u0107a, jahnija od ov\u010dije i gove\u0111e pastrme su\u0161ene na hrastovini, “kupuska” tj. kiseli kupus i sir od surutke.<\/p>\n

“Od vo\u0107a je poznato dobro crno “d\u017eurha” gro\u017e\u0111e, tre\u0161nje mevlevijske tekije, vi\u0161nje, kru\u0161ke jeribasme, jabuke i \u0161ljive.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de pi\u0107a, u ovome se \u0161eheru (Sarajevu) u prolje\u0107e, puna tri mjeseca, pravi na stotine hiljada male buradi (fu\u010di) surutke od kozjeg mlijeka, tj. vode od sira, koja se prodaje u \u010dar\u0161iji i na trgu u mnogim \u010dabri\u0107ima. Ova voda povoljno uti\u010de na probavu, a licu daje rumenu boju.<\/p>\n

Surutku dobijenu od mlijeka ri\u0111e koze uzimaju na jagmu i piju. \u0160tavi\u0161e, prema rije\u010dima ljekara i u drugim zemljama je korisno u prolje\u0107e piti mlijeko od ri\u0111e koze, jer ono, po njihovom mi\u0161ljenju, u ljudskom organizmu uni\u0161tava \u017eu\u010d, melanholiju, sputum (balgam) i sl.<\/p>\n

Sirup od vi\u0161anja, goru\u0161ica (hardelija) i medovina tako\u0111e povoljno uti\u010du na raspolo\u017eenje (\u0107eif).<\/p>\n

Ima jo\u0161 jedna vrsta pi\u0107a koja se zove ramazanija. Ona se pravi od gro\u017e\u0111a kao i nevareno vino (muselles). Ono s nogu obara \u010dovjeka. Najbolju vrstu ove ramazanije imaju imami. To je prijatno pi\u0107e koje \u010dovjeka ja\u010da za molitvu. Me\u0111utim, onaj koji pije pravo vino (sarab) nesre\u0107nik je koga stanovnici ovog grada izbjegavaju i preziru.<\/p>\n

U ovom gradu stavljaju snijeg i led u slamu i \u010duvaju ih u podrumima. Kasnije, za vrijeme \u017eestoke \u017eege u mjesecu julu, vade ovaj kao kristal \u010disti led i stavljaju ga u kompot od vi\u0161anja, te tako prave kompot s ledom…”<\/p>\n\n\n\n
“…stavljaju snijeg i led u slamu i \u010duvaju ih u podrumima. Kasnije, za vrijeme \u017eestoke \u017eege u mjesecu julu, vade ovaj kao kristal \u010disti led i stavljaju ga u kompot od vi\u0161anja…”<\/b><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n
\"\"

Pogled na Mokro 1895. godine<\/p><\/div>\n

O hanovima<\/b><\/p>\n

U Sumbulovcu<\/b> su bila \u010dak tri hana: Sumbulov, po kame je i naselje prozvano, zvan Nurin han po zakupniku Nuriju Ljubin\u010di\u0107u. Han je radio do 1845. godine. Bimba\u0161in (Had\u017ei Spahin) i Mini\u0107a han.<\/p>\n

U Mokrom<\/b> su u posljednje vrijeme bila dva hana: Halilov u Panjevima i Blagojin. Ovaj zadnji bio je vlasni\u0161tvo \u0106ur\u010di\u0107a, a Blagoje Pare\u017eina dr\u017eao ga je pod zakup.<\/p>\n

Halil Deliahmetovi\u0107 dr\u017eao je han u Panjevima pod zakup preko 60 godina. Han je sagradio oko 1859. \u0160a\u0107ir efendija \u0106esrija iz Sarajeva, a kasnije je pripao Salihbegu Halilba\u0161i\u0107u kao evladijet vakuf (fidei comis). Sru\u0161en je 1922. godine.<\/p>\n

Od Ra\u010de do Sarajeva nije se nigdje mogla popiti taka dobra kafa kao u Halila. Govorilo se kako je toj vrsno\u0107i uzrokom voda iz vrela Stubli\u0107a, nedaleko od hana.<\/p>\n

Han Fejzage Ma\u010dkara u Vakufu izgorio je oko 1870, a Halilba\u0161i\u0107a, kasniji Avdibega Kotorije, tako\u0111er u Vakufu, sru\u0161en je oko 1900. godine. U Vakufu je oko 1878. bio i han Mujage Ba\u0161i\u0107a.<\/p>\n

Jedan Kotorijin han stajao je na \u0160taciji.<\/p>\n

1878. godine austrougarska je otvorila ratnu po\u0161tu u Mokrom. Oko 1880. nastanio se u Mokrom ma\u0111arski Jevrej Moric Spitzer. On je ovdje podigao modernu gostionicu s preno\u0107i\u0161tem. Dr\u017eao je i menzilhanu u kojoj su se mijenjali po\u0161tanski kanji, sve do predaje prometu isto\u010dne pruge 4. VII. 1906. godine.<\/p>\n

U vrijeme austrougara ovdje se slu\u017eila doma\u0107a \u0161ljivovica i prekuvano vino. Jedan putopisac je naveo da su u hanu u Mokrom doru\u010dkovali \u010dimbur i kiselicu.<\/p>\n

Mato Marjanovi\u0107 Pajko sagradio je 1898. jedan han na Romaniji. To je tzv. Pajkin han. Kako je bio prezadu\u017een, prodao ga je Pletikosi\u0107u, sarajevskom trgovcu vinom i svom vjerniku i napustio posao. Han je izgorio za vrijeme Prvog svjetskog rata.<\/p>\n

Odmah ispod Romanije bila su dva Sulejmanpa\u0161i\u0107a hana. U jednom je oko 1890. bio hand\u017eija Radovan Boji\u0107, a u drugom Salih Obho\u0111a\u0161. Ovaj je han slikao W. Leo Arndt 1897. godine. (Fotografija u prilogu)<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Obho\u0111a\u0161 je oko 1900. sagradio ne\u0161to podalje sebi han. To je kasnije Obho\u0111a\u0161ev han na Romaniji. Propao je u ratu.<\/p>\n

U Dikaljima i u Dolu bio je po jedan \u0160ahinpa\u0161i\u0107a han. U Javoru kod Dikalja razbijena je 1872. godine turska po\u0161ta.<\/p>\n

Han u Podromaniji poznat nam je iz Ma\u017eurani\u0107eva putopisa. Pripadao je Odoba\u0161i\u0107ima.<\/p>\n

Izvor Palelive.com (Vladimir Stani\u0161i\u0107)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mokro se u jednom zapisu koji se \u010duva u Dubrovniku spominje jo\u0161 1402. godine, kao karavanska stanica u vlasti Kosa\u010da, ta\u010dnije Sandalja Hrani\u0107a. Nakon ratova s Pavlovi\u0107ima, Mokro je ponovo u vlasni\u0161tvu te vlastele od 1426. godine. Preko Mokrog je i u rimskom periodu prolazio va\u017ean drum koji je spajao Ilid\u017eu (Aqua S) sa Rogaticom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9240,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[1,2,10,13],"tags":[50],"class_list":["post-9239","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-mz-mokro","category-news","category-sela","tag-mokro"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9239","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9239"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9239\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9243,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9239\/revisions\/9243"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9240"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9239"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9239"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mokrolive.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9239"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}