Arheološko nalazište Vinča, u blizini Beograda mjesto je na kojem je prije 7500 godina nastao jedan od prvih evropskih gradova. Arheološki nalazi iz Vinče na dramatičan su način promjenili naš pogled na praistorijskog čoveka.
Ostaci kuća, luksuzna keramika, skupocjeni materijali dobavljani iz udaljenih krajeva, govore o prvim stanovnicima Vinče kao o svetskim putnicima, urbanim ljudima sa visokom kulturom stanovanja. Vinča je dala ime neolitskoj kulturi, koja je postavila temelje za razvoj budućih evropskih civilizacija.
Količinom i značajem predmeta koji su ostali sačuvani do danas, vinčanska kultura je prema sadašnjim otkrićima najbogatija, najraskošnija praistorijska kultura sa ovih prostora. Zapravo, bila je to najsavremenija civilizacija u neolitu Evrope.
Značaj ovog praistorijskog naselja koje se prostire na površini od oko 15 ha nije samo u ostacima iz neolita, već i u činjenici da je Vinča od neolita do danas bila naseljena. Na to ukazuje otkriće jama iz bakarnog i bronzanog doba, kao i srednjovjekovne nekropole. Rijetko gdje se na jednom mjestu mogu naći ostaci toliko različitih kultura. Manje poznato je to da je na ovom lokalitetu pronađeno i najveće slovensko groblje na ovim prostorima (iz perioda od 9. do 13. veka).
Prvi ostaci naselja su otkriveni sasvim slučajno početkom 20. veka. Do danas je istraženo svega četiri posto ukupne površine naselja.
Brojni artefakti (predmeti od bronze i keramike, poput figura i posuđa) su deo nove izložbene postavke koja se nalazi na arheološkom nalazištu u Vinči. Osobenost i stilska prepoznatljivost ovih predmeta učinile su vinčansku civilizaciju jednom od najprepoznatljivijih u svetskoj praistoriji. Nova postavka je dobila priznanje u akciji Godišnje turističko sumiranje kao jedan od najvažnjih turističkih projekata iz 2012. godine koji će uticati na povećanje broja turista.
Pripadnici vinčanske kulture u početku su se bavili zemljoradnjom i stočarstvom, kasnije i rudarstvom, bili su prvi koji su koristili bakar u izradi alata, posuda i nakita. Bili su veoma poznati po svojim umećima u pravljenju ukrasa i nakita. Pravili su nakite od školjki, što im je bio i statusni simbol. Pronađeno je i na hiljade primjeraka glinenih figurina, od kojih su neka prava remek dela praistorijske umetnosti.
Vinčansko pismo – prvi ljudski alfabet
Veliku pažnju su privukli urezani znaci na obodu i dnu posuda, za koje se smatra da je „vinčansko pismo“ – njih već godinama proučavaju arheolozi i paleolingvisti. Pretpostavlja se da su ovi znaci bili oznake vlasništva, kaucija, piktogrami ili slikovno ili fonetsko pismo. Do danas je otkriveno više od hiljadu fragmenata na kojima su urezani ovi znaci (najčešće pravolinijski urezi na već pečenoj posudi). Ovi tragovi koji veoma podsjećaju na slova, vidljivi su samo na keramici, ali ni na jednom drugom materijalu ih nema koji bi omogućio zaključak da se radi o pismu. No, naučnici se još dvoume i malo ko se usuđuje da tvrdi kako najstariji tragovi pismenosti potiču iz Podunavlja. Profesor Radivoje Pešić, na primer, vršio je poređenja vinčanskog sa drugim starim alfabetima i zaključio da postoji velika sličnost vinčanskog sa minojskim, eturskim, pismom Veles knjige i savremenom ćirilicom. Sva ova pisma, po tom zaključku, potiču iz najstarijeg vinčanskog korena. Pismo iz Vinče na taj način predstavlja prapismo i izvor najstarijih pisama do sada (starije je i od egipatskog i od sumerskog pisma).
Najnoviji komentari